Srpsko pozorište na Kosovu
JEDINSTVENO Predstava za jedinu staricu iz sela Donja Plešina

Predstava za jednu staricu

Srpsko pozorište na Kosovu

Srpsko pozorište na Kosovu, u minulih devet sezona, ostvarilo gotovo "nemoguću misiju". Promjenom na čelu kuće zatečeni svi - upravnik, ansambl, pa i šef Sektora za brigu o kulturi

GOTOVO istovremeno sa izvještajem Sektora za brigu o kulturi, kulturnoj baštini i odnose sa SPC (Kancelarije za Kosovo i Metohiju) o Srpskoj drami Narodnog pozorišta iz Prištine sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici, upućenom srpskoj vladi - s te adrese stigao je sasvim neočekivan odgovor. Neočekivan, jer na informaciju da je "u pogledu kvantiteta i kvaliteta, ovo pozorište imalo najbolji učinak u svoj novoj istoriji", pa mu zato treba dati "svu moguću podršku", uslijedila odluka nadležnih o razrešenju upravnika Nenada Todorovića i to bez ikakvog obrazloženja!

Takvim potezom bili su zatečeni svi. I smenjeni upravnik, i ansambl, pa i šef Sektora za brigu o kulturi Aleksandar Dunđerin.

- Ja sam možda jedini čovjek iz državnih institucija koji je imao priliku da prati rad tog pozorišta. I iznio sam mišljenje po sopstvenoj savjesti, i kao čovjek koji se dvadeset godina bavi književnom kritikom i prati pozorišni život. To, dakle, nije zvaničan stav ni Ministarstva za kulturu, ni Kancelarije za KiM - ističe Dunđerin. - Vjerujem da Narodno pozorište iz Prištine ispunjava svrhu jedino ako postoji na teritoriji cijelog Kosova i Metohije. I južno i sjeverno od Ibra. Budući da nemaju svoju salu, opredijelili su se za koncept koji predstavlja fenomen u savremenim uslovima i tako se vratili antičkom teatru, igrajući čak i za jednog gledaoca...

Dunđerin dodaje da je pozorište Kancelarija podržavala tokom ove godine s minimalnim novčanim sredstvima, a da je ono pokazalo da se na srpskom jeziku može igrati ne samo u Mitrovici i Leposaviću, pa ni u Gračanici ili Štrpcu, već i u selima sa tek desetak Srba:

Nijedna kulturna institucija sa Kosova nije toliko postigla: da bude prisutna uz svoj narod gdje god on živi. O umjetničkim rezultatima, pak, najbolje svjedoči relevantna pozorišna kritika koja ističe da su njihove predstave mnogo savremenije, modernije i svježije od mnogih drugih koje se igraju po beogradskim pozorištima.

Reditelj Jug Radivojević imao je priliku da pet puta sarađuje s ovim ansamblom. Tri puta u Prištini, dva puta na relaciji Kosovska Mitrovica - Zvečan.

- Bilo je to jedno od najperspektivnijih pozorišta u zemlji, s odličnom tehnikom, velikom radnom disciplinom i entuzijazmom. Moje prištinsko iskustvo je fantastično. Kasnije sam s njima radio i u vanrednim pozorišnim i životnim okolnostima, u Kosovskoj Mitrovici. Znam i da je prethodni upravnik Radoslav Stojanović smijenjen bez nekog konkretnog obrazloženja... Potom su sa Todorovićem krenuli od totalne nule. Bio sam svjedok tih početaka u gotovo nemogućim uslovima. Zahvaljujući naporima upravnika, ali i cijelog ansambla, postigli su veliki uspon za prethodnih devet godina. Kao selektor Dana komedije u Jagodini, prošle godine, sam njihovu predstavu "Građanin plemić", u režiji Darjana Mihajlovića, uvrstio u zvaničnu selekciju festivala. Visok profesionalni i umjetnički nivo doveo ih je među sedam najboljih predstava te sezone.

Radivojević naglašava da je legitiman potez da se nekom, i pored ostvarenih rezultata, mandat ne produži:

- Novog upravnika Miodraga Rakočevića dobro poznajem, igrao je u mnogim mojim predstavama. Riječ je o ozbiljnom profesionalcu. Smatram da će predano, odgovorno i kreativno raditi svoj posao. Kada je o Todorovićevoj smjeni riječ, mislim da nije korektno, ni ljudski ni profesionalno, razriješiti ga na ovakav način. Postigao je uspjeh i rezultate, pokazao veliku ličnu i profesionalnu požrtvovanost za život tog teatra.

Darjan Mihajlović, koji je s kosovskim glumcima postavio na scenu predstavu "Građanin plemić", ovim povodom kaže:

- Prva važna stvar je činjenica da niko od nadležnih nije popričao sa ansamblom niti ga pitao za mišljenje. Pozorište nije zgrada. Naprotiv, u ovom slučaju su isključivo ljudi koji ga čine. Opstalo je zahvaljujući tome što su ostali zajedno, igrali po raznim mjestima, ponekad i za dva-tri gledaoca u enklavama. Nevjerovatno je da se oni ne pitaju već im se nameće volja iz Beograda. To je, u svakom smislu, nekorektno. Todorović, pored toga što je odličan organizator, dao je i težinu i ozbiljnost ovom teatru, repertoarski ga izdižući iznad mnogih u Srbiji.

BEZUSLOVNI TEATAR

- PREMIJERI "Građanina plemića" prisustvovao je Moris Fare, umjetnički direktor čuvenog njemačkog Folksbine teatra - sjeća se Darijan Mihajlović. - Prevalio je veliki put da bi gledao predstavu u Orahovcu, u jednom, kako smo ga nazvali - "bezuslovnom" teatru. U svakom smislu te riječi. A taj, "bezuslovni" teatar pokazao se jak i spretan, od procesa rada do premijere. Sposoban da komunicira s publikom na visokom umjetničkom nivou, jedinstven, među najspecifičnijim po načinu na koji funkcioniše. Nažalost, mi se rijetko i malo bavimo sobom i svojim pozorišnim dometima. Fare je poslije odgledane predstave rekao da je vidio vrhunski evropski teatar, na najvišem profesionalnom i estetskom nivou. Šta reći više od toga?

(Izvor:Večernje novosti)