Jaćović ističe da su ogromne zarade u ovoj oblasti
I na uloženih 1.000 dolara zarade ide i do 500.000 dolara godišnje

U Srbiji deset posto lažnih lijekova

Jaćović ističe da su ogromne zarade u ovoj oblasti

Lijekovi koji se prodaju putem interneta ili na pijacama često nemaju terapijski učinak i sadrže supstance koje mogu biti opasne po zdravlje.

"Procenjuje se da je blizu 10 posto lekova na domaćem i globalnom tržištu falsifikat i uglavnom se nude na internetu", izjavio je direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva (ALIMS) Srbije Saša Jaćović. 

On je naglasio da su ogromne zarade u ovoj oblasti i na uloženih 1.000 dolara zarade ide i do 500.000 dolara godišnje. 

"Svakodnevno smo u situaciji da vidimo da se na internetu ili na pijacama ti ljekovi stavljaju na raspolaganje građanima. Oni mogu biti veoma štetni za zdravlje pacijenata", rekao je Jaćović. 

Apel građanima 

Inspektori Ministarstva zdravlja Srbije, navodi on, takve lijekove šalju na kontrolu u ALIMS i često se ustanovi da neki lijek nema aktivne supstance, što znači da nema terapijski učinak ili, što je još gore, da se kao pomoćne materije koriste neke toksične supstance, pa je i zdravlje pacijenata ugroženo. 

Kako bi se spriječile ovakve zloupotrebe, Jaćović kaže da Agencija sarađuje sa nadležnim državnim institucijama, kao što su carina, Tužilaštvo i policija. 

On je apelovao na građane da lijekove koji su u širokoj upotrebi, a nisu u režimu izdavanja na ljekarski recept, kupuju samo u apotekama, bilo privatnim ili državnim, jer su lijekovi koji se tamo izdaju prošli kroz Nacionalnu kontrolnu laboratiju, a Agencija za lijekove garantira njihov kvalitet, netoksičnost i sigurnost. 

Jaćović kaže da stalno raste broj prijava neželjenih dejstava na lijekove, ali da to ne znači da građani Srbije piju nesigurne lijekove, već da je porasla svijest o značaju prijavljivanja nus-pojava. 

Primjedbe proizvođača 

Na česte primjedbe proizvođača inovativnih lijekova da registracija medikamenata traje predugo i da se ne poštuju zakonski rokovi od 210 dana, Jaćović odgovara da registraciju često usporava nepotpuna dokumentacija. 

"Mi građanima jemčimo za kvalitet, efikasnost i bezbjednost ljekova i ne možemo preko dokumentacije da preletimo, već moramo da je detaljno pregledamo. To traži i ljude i vrijeme, tako da u pojedinim segmentima možda ne možemo da ispunimo sve te zakonske rokove", objašnjava on. 

Govoreći o kliničkim ispitivanjima koja se provode u Srbiji, Jaćović je rekao da su ona strogo kontrolisana i zakonom definirana i da je u toku 250 takvih ispitivanja u dvadesetak ustanova u Srbiji.

(AlJazeera)