Posebna radna grupa Ministarstva uprave radi na pripremi zakona, a partneri neće imati pravo na klasično usvajanje djece. U razmatranju je koja bi prava životni partneri mogli imati prema djetetu svog partnera koje s njim u stvarnosti živi.

Ministar Arsen Bauk očekuje da će javna rasprava o predloženom zakonu biti na jesen, a prvo čitanje u Saboru do kraja godine. 

"Što se vlade tiče, okviri već postoje i javno su izneseni. Životna zajednica istopolnih partnera neće se zvati brak i oni neće imati pravo na usvajanje. A na svim ostalim razlikama u odnosu na heteroseksualne parove nećemo insistirati", rekao je ministar. 

Bauk vjeruje da će u zakonu stajati da je sklapanje životnog partnerstva svečani čin, jer za one koji u to ulaze je sigurno svečanost, a za državu nema razloga da ih diskriminiše. 

"Stoga ne insistiramo na tome da način sklapanja životnog partnerstva bude različit od sklapanja braka", rekao je Bauk. 

List saznaje da se radna grupa ministarstva odlučila da se gej brakovi sklapaju kod matičara iz, kako se navodi, čisto praktičnih razloga. 

"Upravo su matičari osobe koje vode sve evidencije o porodičnom stanju, te će tako odmah moći da provjere je li osoba koja sklapa životno partnerstvo možda već u braku ili nekom drugom životnom partnerstvu".

Još uvijek su, međutim, otvorena osetljiva pitanja vezana prije svega za vaspitanje djece. 

Bauk je izričit: Istopolni parovi neće imati pravo na usvajanje djece. 

On, međutim, priznaje da je u razmatranju koja bi pravo životni partneri mogli imati prema biološkom djetetu jednog od njih. Iz toga, ali i ranijih izjava pojedinih zvaničnika, može se zaključiti da vladajuća koalicija nije nesklona tome da pravo na usvajanje djece - ali samo one vlastitog partnera - homoseksualci ipak dobiju. 

HNS se, pak, javno zalaže da istopolni partneri imaju pravo na sve oblike usvajanja. 

Trenutno u Hrvatskoj nekoliko desetina istopolnih parova živi s djecom kojoj je jedan od partnera usvoioc ili biološki roditelj. 

Najčešće se, kako se navodi, radi o ženskim parovima, u kojima je jedna od žena išla u inostranstvo na medicinski potpomognutu oplodnju spermom anonimnog donora ili je, kao samica, usvojila dijete, a najređe su one koje imaju djecu iz bivših veza. 

Upitan da li će žene u istopolnom braku dobiti pravo na vještačku oplodnju, što je sada izričito zabranjeno, kaže da to još uvijek nije poznato. 

"To do sada nismo razmatrali", precizirao je Bauk. 

Inače, sada u Hrvatskoj istopolnim zajednicama nije dozvoljena registracija, zdravstveno osiguranje preko partnera, nasleđivanje partnerove imovine, odlučivanje o načinu liječenja partnera koji ne može odlučivati o sebi, prijava poreskih olakšica na nezaposlenog partnera, prijava boravka stranog državljanina, odlazak na vještačku oplodnju za žene, usvajanje djeteta i usvajanje partnerovog djeteta.

(DW)