Slano jezero je vještačka akumulacija u zapadnom dijelu Nikšićkog Polja, izgrađeno sredinom prošlog vijeka za potrebe hidroenergetskog sistema „Perućica“. Zahvata površinu od 8.89 km2. Dugo je i do 4,4 kilometra, a duboko 18 metara.

„Upravo ovo jezero pruža velike mogućnosti u pogledu razvoja solarne zelene energije, s obzirom na to da Crna Gora, kao zemlja male površine i specifične geografske konfiguracije, ne raspolaže ogromnim prostranstvima pogodnim za montažu solarnih panela, a i samo Slano, za razliku od Krupca, nije prepoznato kao turistička atrakcija Nikšića. Pri tome, treba uzeti u obzir i činjenicu da gradnja plutajućih solarnih panela na ovom jezeru ne bi za sobom povlačila imovinske sporove, budući da se ono nalazi u vlasnišću naše kompanije“, ističe izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, Nikola Rovčanin.

Rovčanin navodi da bi projekat izgradnje plutajuće solarne elektrane na jezeru Slano bio usklađen sa smjernicama za ublažavanje negativnog uticaja obnovljivih izvora energije na biodiverzitet, koje je objavio Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

„Ovakav potez bi, u krajnjem, bio u skladu sa temeljnim određenjem Elektroprivrede Crne Gore, prema kome je neupitna opredijeljenost ka investiranju u razvoj zelene energije.Sigurni smo u to da će ovaj i slični projekti biti od višestruke koristi, kako za osavremenjivanje proizvodnih kapaciteta naše kompanije, tako i za energetsku stabilnost cijele države, uz podrazumijevajuću posvećenost brizi o kvalitetu životne sredine“, zaključio je Rovčanin.

Za izgradnju plutajuće solarne elektrane na Slanom jezeru zainteresovane su kompanije iz Danske.

„Taj podatak ima naročito izraženu vrijednost, ako se ima u vidu činjenica da je ta zemlja, upravo zahvaljujući kvalitetnom djelovanju svojih kompanija iz građevinskog i energetskog sektora, odavno potvrdila sposobnost u razvijanju zelene energije, i to na ekonomski efikasan, a po ljude i okolinu bezbjedan način“, objasnio je Rovčanin.

Iz EPCG pojašnjavaju da su plutajuće solarne elektrane su relativno nov fenomen. Brojne studije potvrđuju da su 12,5 odsto efikasnije od solarnih elektrana na krovovima i zemlji, budući da je refleksija sunčevih zraka mnogo veća na solarnim panelima postavljenim na vodenoj površini, nego na kopnu. Trenutno najveća evropska plutajuća solarna elektrana nalazi se u gradu Piolencu, nadomak Avinjona, u Francuskoj. Raspolaže sa oko 47000 solarnih panela, snage od 17 MW, a procjenjuje se da na godišnjem nivou snabdijeva gotovo 5000 domaćinstava: Ujedno smanjuje emisiju ugljen-dioksida za više od 1000 tona. U Aziji, naročito u Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji, uveliko se grade plutajuće solarne elektrane gigantskih razmjera. Kada je riječ o Balkanu, valja napomenuti da je u Albaniji, na akumulacionom jezeru Vau i Dejes, izgrađena plutajuća solarna elektrana snage 12,9 MW, a neophodna sredstva, u iznosu od 9,1 milion eura, obezbijeđena su iz zajma Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).