On je kazao da je potrebno nešto preduzeti u društvima kako bi se spriječilo dalje veličanje ratnih zločinaca i poricanje zločina.

"Samo sprovođenjem iskrene procjene sukoba i odavanjem počasti žrtvama sa svih strana, zemlje regiona mogu preduzeti ključne korake u pravcu izgradnje funkcionalnih društava“, naveo je Bramerc u intervjuu agenciji Mina.

Političari, kako je rekao, često negiraju zločine i veličaju ratne zločince kako bi progurali svoje političke agende.

Prema riječima Bramerca, umjesto da osude poricanje zločina i veličanje ratnih zločinaca, oni to podržavaju javnom retorikom i podjelama.

On je istakao da je nezamislivo da oni koji su odgovorni za sprovođenje kampanja etničkog čišćenja mogu biti viđeni kao heroji.

"Šta je herojsko u ubijanju civila, paljenju bogomolja, zatvaranju nevinih civila i prisiljavanju stotina hiljada civila da napuste svoje domove“, upitao je Bramerc.

Suočavanje s prošlošću, kako je poručio, važan je zadatak za zemlje bivše Jugoslavije, mada samo procesuiranje ratnih zločina ne može da dovede do pomirenja.

"Ipak, da bi došlo do bilo kakvog pomirenja odgovorni za zločine koji su počinjeni moraju biti procesuirani. Procesuiranje ovih zločina, uključujući i neke od najviših ratnih vođa sa svih strana, zaključeno je na međunarodnom nivou“, naveo je Bramerc.

Kako je kazao, iako je to poglavlje zatvoreno, mnoge slučajeve i dalje treba procesuirati u zemljama regiona.

"Da bi se međuetnički odnosi poboljšali i da bi se povjerenje vratilo, nacionalne grupe u bivšoj Jugoslaviji moraju prihvatiti presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnnog mehanizma za krivične sudove", rekao je Bramerc.

On je kazao da to zahtijeva da sve strane prihvate da su snage koje su se navodno borile u njihovo ime počinile zločine tokom rata.

"Pokazalo se da je takvu vrstu priznanja teško postići, ali je neophodna kako bi proces pomirenja bio uspješan", dodao je Bramerc.

Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Bramerc je rekao da je često od različitih crnogorskih zvaničnika čuo da im je drago što u Crnoj Gori nije bilo ratnih zločina, kao što nije bilo ni oružanog sukoba koji se dogodio na teritoriji Crne Gore.

Bramerc je rekao da ih uvijek podsjeća da su mnogi građani Crne Gore učestvovali u sukobu, prvo u Hrvatskoj, a kasnije u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

On je kazao da materijal kojim raspolaže Tužilaštvo otkriva mnoge zločine koje su počinili građani Crne Gore, bilo kao pripadnici JNA u Dubrovniku 1992. godine, paravojnih formacije u istočnoj Bosni ili pripadnici Vojske Jugoslavije na Kosovu.

"Takođe znamo da je logor Morinj, u kojem se dogodilo mnogo zločina, bio na teritoriji Crne Gore i da su zločini počinjeni i u Bukovici, da pomenem samo neke", naveo je Bramerc.

On je kazao da je Crna Gora procesuirala, iako ne vrlo uspješno, neka od tih krivičnih djela, ali da dodatni postupci u budućnosti slijede.

Bramerc je ponovio da je usvajanje rezolucije o Srebrenici u Skupštini Crne Gore dobar i ohrabrujući znak i da je to izvrstan i uravnotežen tekst.

"Vjerujem da ova rezolucija pruža žrtvama upravo ono što im treba: potvrdu da se genocid u Srebrenici dogodio i još važnije potvrdu da je odgovornost za to pojedinačna krivična odgovornost onih kojima je suđeno i koji su osuđeni za ovaj zločin", naveo je Bramerc.

On je rekao da se iznenadio kad je pročitao neke komentare na rezoluciju.

"Čestitao bih Crnoj Gori na usvajanju rezolucije i nadam se da će ovo biti primjer za druge zemlje u regionu", poručio je Bramerc.

On je kazao da se većina slučajeva u Crnoj Gori završila oslobađajućim presudama.

"Kao tužilac ne možete biti zadovoljni takvim rezultatima. Jako mi je teško komentarisati da li nijesu dovoljno istraženi ili su postojali neki drugi problemi. Ali, više me zanimaju budući predmeti koji će se voditi u Crnoj Gori", kazao je Bramerc.

On je naveo da njegova kancelarija ima vrlo dobru saradnju sa crnogorskim državnim tužilaštvom i da su prošle godine predali dosije s više od 15 osumnjičenih, državljana Crne Gore, za koje se tvrdi da su tokom rata počinili zločine u Bosni i Hercegovini.

Kako je kazao Bramerc, mnoge od tih osoba osumnjičene su za stravične zločine seksualnog nasilja, uključujući seksualno ropstvo, silovanje, mučenje, prisilnu prostituciju i trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, dok su neki osumnjičeni za mučenja i pogubljenja civila.

"Vidjećemo šta će Državno tužilaštvo uraditi sa ovim materijalom, kako će se sprovoditi istrage i kako će biti moguća krivična gonjenja", naveo je Bramerc.

On je poručio da su spremni da pruže svu potrebnu podršku u vezi sa tim materijalima, ali, kako je dodao, podršku moraju pružiti i vlasti Crne Gore i tužioci iz drugih zemalja regiona.

Mina