Produktivnost je tokom eksperimenta ostala ista ili je porasla na većini radnih mjesta, objavili su istraživači.

Slični testovi se sada sprovode širom svijeta, uključujući Španiju i Novi Zeland.

Na Islandu je u eksperimentalnom četverodnevnoj radnoj nedelji učestvovalo više od 2500 radnika, što iznosi oko 1 odsto radno sposobnog stanovništva Islanda. Sve se odvijalo pod pokroviteljstvom gradskog vijeća Rejkjavika i nacionalne vlade.

Mnogi radnici su prešli sa 40-satne radne nedelje na 35- ili 36-satnu radnu nedjelju, rekli su istraživači iz britanskog trusta mozgova Autonomi i Udruženja za održivu demokratiju (Alda) na Islandu.

Za sada je 86 odsto islandske radne snage ili prešlo na kraće radno vrijeme za istu platu ili će tek steći pravo na to, rekli su istraživači.

Radnici pod manjim stresom, osjećaju se bolje

Radnici su izvijestili da su pod manjim stresom, a tvrde i da se osjećaju zdravije, kao i da imaju bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.

„Ova studija pokazuje da je najveći svjetski eksperiment sa skraćenijom radnom nedjeljom u javnom sektoru po svim mjerama postigao izuzetan uspjeh“, rekao je Vil Strondž, direktor istraživanja u Autonomiju.

„To pokazuje da je javni sektor zreo za to da bude pionir skraćene radne nedjelje, a ovo može biti lekcija iz koje nešto mogu naučiti i druge vlade“, rekao je Strondž.

„U modernom dobu je moguće raditi manje“

„Ovo nam pokazuje ne samo da je u modernom dobu moguće raditi manje nego i da su moguće i progresivne promjene“, rekao je Gudmundur D. Haraldsson, istraživač u Aldi.

U Španiji se takođe eksperimentiše sa četverodnevnom radnom nedeljom za pojedine firme, dijelom i zbog pandemije koronavirusa.

Unilever, britansko-holandska firma koja proizvodi robu široke potrošnje, na Novom Zelandu je omogućila radnicima da skrate radno vrijeme za 20 odsto, a da im u isto vrijeme plata i dalje ostane ista.