Na komemoraciji ponovo neće biti zvaničnika Srbije, a najavljeno je prisustvo delagacije Vlade Republike Srpske. U Potočarima će, između ostalih, biti i crnogorski predsjednik Milo Đukanović i potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović.

Ove godine će u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci još 19 identifikovanih srebreničkih žrtava.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, dok je na drugim lokacijama, u skladu sa željama porodica, sahranjeno još 237 žrtava. Među njima je 435 maloljetnika.

Još se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Tradicionalni "Marš mira", kojim se odaje počast srebreničkim žrtvama, održava se i ove godine.

Više od 3.000 ljudi krenulo je u četvrtak iz Nezuka na trodnevni "Marš mira" ka Potočarima. Tom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, jula 1995. godine su se probijali Bošnjaci, kada su srpske snage zauzele Srebrenicu.

Nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija u julu 1995. godine, srpske snage, predvođene komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, ubile su oko 8.000 ljudi, mahom muškaraca i dječaka.

Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici potvrđen je brojnim sudskim presudama, od Međunarodnog suda pravde u Hagu, preko Haškog tribunala, do sudova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal i sudovi u BiH, Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Mladić je pred međunarodnim krivičnim sudom u Hagu pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora, kao i nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Još tri visokorangirana oficira VRS osuđena su na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici.

Uprkos tome, srpske političke elite u Bosni i Hercegovini i Srbiji, do danas nisu pokazale spremnost da se suoče sa prošlošću i da priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid.

Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Skupština Crne Gore usvojila je u junu rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Rezolucija, između ostalog, podrazumijeva da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici desio genocid i da je ubijeno više od osam hiljada Bošnjaka.

Tekst rezolucije predvidio je i da se 11. jul proglasi Danom sjećanja na žrtve Srebrenice, da se afirmiše mir i stabilnost i da se pozovu javne institucije da istraže ratne zločine.

Skupština Srbije je 2010. usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koju je predložila vladajuća koalicija, predvođena Demokratskom strankom tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića. Za Deklaraciju je glasalo 127 od 250 poslanika, nakon višečasovne burne rasprave.

Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde iz februara 2007. godine, u kojoj stoji da je u Srebrenici počinjen genocid. Međutim, u Deklaraciji se termin genocid ne pominje.

U Skupštini Srbije trenutno se nalaze dva predloga rezolucije o Srebrenici. Jednom se traži osuđivanje zločina u Srebrenici, a drugom osuda genocida.

Rezoluciju kojom se osuđuje genocid o Srebrenici nedavno je usvojio i parlament Kosova. Hrvatski sabor je to učinio 2009. godine, a parlament Sjeverne Makedonije 2010. godine.

Vlasti Republike Srpske su 2018. načinile novi korak u pokušaju da minimiziraju zločin srpskih snaga u Srebrenici, poništavanjem Izvještaja Komisije za Srebrenicu, koji je u junu 2004. godine usvojila Vlada Republike Srpske.

Iako Izvještaj Komisije za Srebrenicu nikada nije postao opšteprihvaćen u cijeloj BiH, ni od Bošnjaka ni od Srba, činjenica je da su vlasti Republike Srpske njegovim usvajanjem prvi put javno i institucionalno priznale da su srpske snage u Srebrenici, od 10. do 19. jula 1995. godine, počinile masovne egzekucije Bošnjaka.

234 čina negiranja genocida u medijskom prostoru BiH i regiona

Memorijalni centar Srebrenica juče je predstavio Godišnji izvještaj o negiranju genocida koji obuhvata 234 čina negiranja genocida u medijskom prostoru BiH i regiona.

Prema Izvještaju, od 1. maja 2020. do 1. maja ove godine, identifikovana su 143 aktera koja su u javnom prostoru negirala genocid, 132 osobe i 11 pravnih lica ili grupa ljudi. Najviše aktera locirano je u Srbiji, 84, a u BiH 38, od kojih 35 u Republici Srpskoj.

Za razliku od perioda od 2015. do 2019. godine, 11. jul ove godine, kao i prošle, nije dan žalosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, već samo u Federaciji BiH.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da proglašenje dana žalosti na teritoriji cijele BiH nije bilo moguće "zbog proceduralnih razloga", pošto je Ministarstvo spoljnih poslova BiH kasno dostavilo predlog te odluke.

Kodex/Beta