Demokratska Crna Gora, na čijem čelu je predsjednik parlamenta Aleksa Bećić, podnijela je 17. jula crnogorskom parlamentu Prijedlog rezolucije o genocidu u Pivi i Velici. U obrazloženju su naveli da je "prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

Prema istorijskim podacima, zločine nad stanovnicima Pive i Velike počinili su pripadnici folksdojčerske jedinice "Princ Eugen“ u čijem sastavu su bile i divizije domaćih saradnika okupatora sa područja Bosne, Hrvatske i Albanije, Kosova i Crne Gore, "Handžar“ i "Skenderbeg“. 

"Pokajnički potez "

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović obrazlažući prijedlog rezolucije na pres konferenciji ocijenio je da ti zločini "imaju nesporno genocidno obilježje“ i da "bi usvajanjem ove rezolucije Crna Gora kao antifašistička država potvrdila svoju snažnu volju i riješenost da se doprinese utvrđivanju pune istine o nacifašističkim zločinima “. Dodao je da Crna Gora i Skupština imaju šansu da se na odgovoran način odnesu prema svim žrtvama na našim prostorima i da tu nema pogodbe.

Zašto su se Demokrate, samo mjesec nakon što su u parlamentu glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici odlučile na ovaj potez i koliko je iskrena njihova namjera da se osude ovi zločini, a koliko je to samo još jedna populistička priča usmjerena za obračun sa koalicionim partnerom DF-om i skupljanjem sitnog dnevnopolitičkog šićara?

U Demokratskom frontu, koalicionom partneru Demokrata, koji su prije nekoliko godina predlagali sličnu rezoluciju, smatraju da inicijativa Bečićeve partije, sadrži elemente "pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“. U ovom savezu taj potez nazvali su pokušajem "iskupljenja i zloupotrebom patnje stradalih i njihovih porodica radi plivanja u dnevnoj politici“.

Za razliku od DF-a, koji neće da se izjašnjava dok se ne riješi kriza vlasti, podršku inicijativi Demokrata, najavile su manje partije vladajuće većine PzP i Prava Crna Gora. Ura smatra da se jednom rezolucijom trebaju osuditi svi zločini. Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa Ura pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Ostale partije će se kako su saopštili njihovi pedstavnici o rezoluciji o genocidu u Velici i Pivi odrediti kada bude uvrštena u dnevni red skupštinskog zasijedanja.

Zbunjujuće "saniranje štete"

Za političkog analitičara, Ranka Đonovića "Bečićeva rezolucija“, "data u ovom trenutku, na ove teme je nemoralna i pokvarena, ne samo političkom već i na ljudskom nivou jer tretira samo jedan narod i unosi nesloge“.

"Bečićeve Demokrate rezolucijom o genocidu u Velici i Pivi pokazali su da žele da "poprave štetu“ izazvanu glasanjem od prije mjesec, kao i da su bili samo jedan korak od onih 7 uzdržanih o Rezoluciji u Srebrenici. Da je glasanje o Srebrenici bilo samo par godina ranije nije teško pretpostaviti da bi Bečićevi poslanici u ideološkom smislu bili kao i onih 19 koji su glasali protiv sa kojima se inače očima ne mogu viđeti jer im se glasačko tijelo poklapa", ističe Đonović.

Prema njegovom mišljenju, politički i ideološki DNK Demokrata još nije utvrđen. Njihovo dosadašnje djelovanje, kako je rekao, pokazuje da se mogu naći na bilo kojoj strani, i lijevoj i desnoj i nacionalističkoj i građanskoj, polažući pravo jednako dobro na svoju korist.

"Ovakvi postupci zbunjuju prosječnog glasača iz Crne Gore. Ranije smo takve zivali "golubi prevrtači“, a takvu partiju KVD - kako vjetar duva. Kako bi veliki Čerčil rekao "U ratu se može poginuti jedan put, a u miru i politici više puta", smatra Đonović.

Rezolucija koju su podnijele Bećićeve Demokrate, dodaje Đonović, ne prevazilazi nivo populizma i pridobijanja novih glasača iz Demokratskog fronta i SNP-a.

"Cilj im je i da zadrže njihove dominantno prosrpske glasače i članove koji su se, moguće, zbog glasanja o Rezoluciji o Srebrenici pokolebali", kaže on.

Za razliku od Demokratskog fronta koji tajno i javno determiniše svoj politički cilj Vučićev "srpski svet“, kako naglašava Đonović, Bečićevi puleni navodno nijesu za "srpski svet“, već za demokratsku i suverenu Crnu Goru. Političke partije i njihovi lideri, kaže Đonović, mogli bi malo više voditi računa o mjeri ispred čega, ili iznad čega se ne ide.

"Istina ne može biti apsolutno ignorisana iako ponekad može bit prećutana. Odstupnica u političkom djelovanju političkih partija uvijek postoji i to je dio njihove pragmatične politike. No, odstupnica od države Crne Gore ne smije biti. Kada se to uradi, bilo direktno ili udružujući se bez računa, samo vlasti radi, sa partijama koje su protiv svoje države onada to nije dobro. To se zove izdaja, a kada se udruže sa partijama spolja to je veleizdaja", upozorava on.

Pitanje za Bečić

Kada se već bavi rezolucijama genocida, ističe Đonović, trebalo bi pitati lidera Demokrata i predsjednika parlamenta, đe su mu rezolucije o genocidu koji su vršili ratni zločinci i saradnici Adolfa Hitlera u Drugom svjetskom ratu.

"A to su pripadnici jedinica Draža Mihajlovića, odnosno Pavla Đurišića. Trebalo bi ga pitati i što misli o ratnim zločincima popovima Srpske pravoslavne crkve Miloradu Vukojičiću Maci i Slobodanu Šiljaku - novopečenim svečevima ili svecu Nikolaju Velimiroviću koji je odlikovan ordenom Adolfa Hitlera. Ili o primjeru istinskog i potpunog genocida nad jednom čitavom državom, njenim narodom, crkvom, kulturom i imenom izvršenim od strane srpskih okupacionih trupa 1918. godine. Čak su tada ukinuli i ime Crna Gora koje je naša država nosila više vjekova", kaže Đonović.

Gospodo Demokrate Alekse Bečića, upitao je on, hoćete li i ove godine slaviti te decembarske dane 1918. kada je ukinuta naša država i kada je nad njom izvršena klasična okupacija ili ćete makar tog dana ostati kući i prećutati ove godine.

"Ako nas ova pitanja dijele - od Srebrenice, pa do svih naših domaćih podjela, kao što su antifašizam ili fašizam, nacionalšovinizam i demokratsko ili građansko opredjeljenje, patriotizam i rodoljublje ili izdaja i prodaja svoje domovine sa druge strane, to i treba da napravi razliku kod nas, jednih od drugih. Oni koji predstavljaju građansko, koji predstavljaju suvereniste, koji su za mir, moraju konačno poraziti ovu drugu ideju", naglašava Đonović.

Iako ovaj potez Demokrata podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka kada su se otvarale jame i stratišta iz Drugog svjetskog rata sa ciljem nacionalne homogenizacije i širenja mržnje prema drugim narodima, čiji je krajnji rezultat bio krvavi raspad bivše SFRJ i genocide u Srebrenici, Đonović ističe da je uvjeren da do toga neće doći u Crnoj Gori ali da trebamo biti oprezni.

Glomazić: Molim za poštovanje i pijetet prema žrtvama

Jedan od direktnih potomaka žrtava u Pivi, Zoran Glomazić, u pismu upućenom Pobjedi ističe da je duboko potresen i dirnut "zloupotrebom njihovih sjeni u dnevno političke svrhe“.

"Očigledno ne postoji cilj koji je usmjeren ka pijetetu i klanjanju sjenama tih mrtvih. Postoji samo politički gramziv, nehuman, nesocijalan cilj da u političkom smislu profitiraju kao neko ko brine jednako o svim žrtvama! Ništa u životu i u svijetu nije isto! Nije isti kontekst, nije ista ideja i na kraju nije ni isto prihvatanje greške i izvinjenje", ističe Glomazić.

Mladi političari, smatra on, shvatili su da je lakše pisati dokumenta, rezolucije, odluke, nego se upustiti u koštac sa ogromnim socijalnim, ekonomskim i drugim problemima koje bi trebali rješavati.

"Pivska tragedija i golgota desila se tokom juna 1943. godine. Dakle punih 78 godina od tada. Tih dana je Piva bila prostor na kojem se izvodila operacija Schwarz (Crno), ili poznatije Peta neprijateljska ofanziva, kojom je Hitler htio uništiti partizanske jedinice i okrenuti se sprečavanju iskrcavanja zapadnih snaga, a pojačati snage na Istočnom frontu", podsjeća on.

Konkretne zločine, kako je istakao, vršili su pripadnici 7. SS dobrovoljačke brdske divizije „Princ Eugen“, koji su bili specijalizovani za antipartizansko ratovanje. U njen sastav su ulazili dobrovoljci, prije svega folksdojčeri (Njemci koji su živjeli van granica njemačke države, što je u konkretnom slučaju bilo od podunavskih Njemaca).

"Ta divizija je upamćena po najmonstruoznijim zločinima koje svijet do tada nije vidio ni doživio. Predala se jugoslovenskim partizanskim jedinicama 11. maja 1945. godine. Ta tragična civilizacijska epoha završena je suđenjem zločincima (najvažnijim do tada živim) u Nirnbergu pred Međunarodnim vojnim sudom koje je počelo 20. novembra 1945. godine i smatra se rođenjem i uspostavljanjem međunarodnog prava, koje je nastavljeno i u nekim kasnijim slučajevima", kaže Glomazić.

Dodao je da je neznanje o ovim stvarima "posljedica ličnog neobrazovanja i da oni koji sad govore da se o ovome ne zna i da nije suđeno imaju svoju ličnu odgovornost zbog deficita sopstvenog znanja i obrazovanja“.

"Otkud bilo kojem parlamentu pravo, da bez činjenica i konstatacija međunarodnih sudova donosi tako značajne odluke i „presude“. U periodu u kojem se zločin i stradanje desilo genocid kao pojam, pogotovo u pravnoj terminologiji nije bio definisan", naglašava Glomazić.

Ovi prostori, podsjeća on, tokom istorije pamte razna stradanja i pogubljenja.

"Hoćemo li se vratiti na 1389. pa i tada proglašavati genocid, možda i do Tuđemila, podrazumijevam da se onda mora isto uraditi za 1912. 1913, 1914., 1918., ... prošlog vijeka, naravno i sva stradanja do tada. Ima da se svaki dan donese po neka rezolucija, jer je toliko bilo bitki i stradanja! Sve dok mladi momci ne nauče istoriju", kaže on.

Jedan od direktnih potomaka žrtava u Pivi, Zoran Glomazić poručio je da ako želimo ostati ljudi u pravom smislu te riječi, tada Dola i Piva ne smiju postati simbol, povod ili razlog balkanskih svađa i nacionalističkih dnevno-političkih potkusurivanja.

"Ukoliko želite odati pijetet i poštovanje žrtvama stradanja u Pivi, potrudite se da obezbijedite sredstva da se do kraja završi započeti spomenik u Dolima, na način da svaka žrtva dobije svoje ime na prostoru koji je spomenički predviđen, kao i da se obilježe sva mjesta stradanja, a u mom selu ih je pored Dola još 4. Takođe se potrudite da obilježavanje tog tužnog dana uđe u kalendar obilježavanja od državnog značaja. Sve ostalo je politička manipulacija najniže vrste", ističe na kraju Glomazić.

Pobjeda