Kako prenosi Hina, Hrvatska pošta (HP) Mostar, jedan od dva federalna poštanska operatera, saopštila je da nije u mogućnosti da izvrši isplatu penzija svim svojim korisnicima, jer Federalni zavod MIO nije uplatio cjelokupan iznos novca potreban za isplatu.

Uprkos tome, Hrvatska pošta Mostar je izvršila isplatu penzija do iznosa sredstava koji joj je uplaćen, kako bi barem dijelu korisnika penzija stigla na vrijeme, navodi se u saopštenju HP Mostara.

Dodaje se da će HP Mostar s isplatom nastaviti kada Zavod MIO Federacije BH uplati preostali iznos potreban za isplatu penzija.

Mediji u BiH izvijestili su u četvrtak da je Zavod MIO u minusu od 70 miliona KM (35,7 miliona evra). Mediji navode kako je do gubitaka u MIO došlo jer Vlada Federacije BiH nije izmirila stare obaveze u iznosu od oko 170 miliona KM.

Stabilizacija penzionog sistema jedan je od uslova Međunarodnog monetarnog fonda zbog kojeg je BiH 2012. godine odobren dvogodišnji stend baj aranžman u iznosu od oko 400 miliona evra.

Guverner: BiH pod pritiskom javnog duga i nezaposlenosti

Iako privreda i finansijsko tržište u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini godine bilježe blagi oporavak, trenutna situacija ne može biti dugoročno održiva zbog velikog pritiska javnog duga i nezaposlenosti, izjavio je danas guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić.

"Naša projekcija je bila da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2013. biti negdje oko jedan odsto, a sada vršimo korekciju i vjerovatno će biti smanjena, dok će inflacija ostati mirna, negdje oko dva odsto", rekao je Kozarić za banjalučke Nezavisne novine.

On je naveo da je u prvih šest mjeseci zabilježen blagi oporavak, jer je izvoz porastao za 8,7 odsto, a uvoz smanjen za 1,3 odsto, pokrivenost uvoza izvozom je bila 58,1 posto, dok je spoljnotrgovinski deficit 1,55 milijardi evra.

Prosječna plata u BiH je 425 evra (832 konvertibilne marke), ali, prema riječima Kozarića, nezaposlenost je najveći problem u BiH, i iznosi oko 27 odsto.

Kako je naveo, strane direktne investicije u prošloj godini iznosile su 490,84 miliona evra, dok za ovu još nema podataka, a devizne rezerve BiH su oko 3,32 milijarde evra i stabilne su.

"Mi moramo da razmišljamo o ekonomskom oporavku. Ovakva situacija sigurno ne može biti dugoročno održiva, jer je veliki pritisak javnog duga i nezaposlenosti", rekao je Kozarić.

On je podsjetio da BiH trenutno ima stendbaj aranžman sa MMF-om, i da u septembru misija te međunarodne finansijske institucije ponovo dolazi u zemlju u vezi sa narednom tranšom zajma.

"Što se tiče budžeta i budžetske potrošnje, iako je značajna, ona bi ove godine trebalo da bude zatvorena s ovim sredstvima MMF-a. Ali je sporno što su upravo ta pozajmljena sredstva otišla za zatvaranje budžeta i budžetsku potrošnju", istakao je Kozarić.

Počela isplata penzija u Republici Srpskoj

Isplata julskih penzija za korisnike Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) Republike Srpske počela je danas, a iznosi mjesečnih primanja ostali su isti, pa je najniža penzija za minimalni staž od 15 godina 160 KM (82 evra), prosječna 314 KM, dok je najviša oko 1.600 KM.

Prosječna penzija za juli 2013. godine predstavlja 38,5 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Isplatom je obuhvaćeno ukupno 241.650 korisnika penzionog prava kod Fonda PIO, od čega u Republici Srpskoj oko 199.000 korisnika i oko 42.000 s prebivalištem van tog bh. entiteta.

Za isplatu penzije za juli bilo je potrebno osigurati 74,4 miliona KM u bruto iznosu.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u julu 2013. iznosio je 65 miliona KM, a preostali dio isplaćen je iz entitetskog budžeta, prenosi Srna.

Broj korisnika od 1. januara do 30. jula 2013. povećan je za oko 3.000 "novih" penzionera, a u ukupnoj strukturi, po vrstama prava, starosne penzije učestvuju sa oko 51 odsto.(tanjug)

Počev od decembra 2011. godine, kada je zvanično otvoren pristup podacima istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori, sobu sa podacima su posjetile sljedeće naftne kompanije- “Noble Eenergy” (SAD), “Edison” (Italija), “Egzon mobajl” (SAD), “Novatek” (Rusija), “Eni” (Italija), “Anadarko petroleum corporation” (SAD), “Ina” (Hrvatska), “JX Niponn oil & energy” (Velika Britanija), “TOTAL” (Francuska), “Hess corporation” (Velika Britanija), vlasnik Jugopetrola “Hellenic petroleum” (Grčka), “Energean oil & gas” (Grčka), “Naftna industrija Srbije”, “Statoil” (Norveška), “Wintershall” (Njemačka), “Woodside energy” (Njemačka), “RWE Dea” (Njemačka) i američki “Marathon oil”.

Predmet ugovora o koncesiji za istraživanje ugljovodonika može biti pravo na geološko, geofizičko ili drugo detaljno ispitivanje zemljine kore, izuzev bušenja bušotine, u cilju utvrđivanja strukturnih i tektonskih karakteristika sredine i procjene prisustva ugljovodonika. Ugovor se dodjeljuje na period od dvije godine, nakon sprovedenog tenderskog postupka,.

Cilj dodjele ovog ugovora leži u namjeri države da poveća znanje o djelovima podmorja koja nijesu dovoljno istražena. Ovaj ugovor nije ekskluzivan tj isti se ne može konvertovati u ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika.

Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika je podijeljen u dvije faze, i to fazu istraživanja i fazu proizvodnje ugljovodonika. Dodjelom ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika kompanija stiče pravo na proizvodnju ugljvodonika u podmorju Crne Gore.

Faza istraživanja zajedno sa fazom verifikacije rezervi može trajati najduže šest godina za blok na kopnu, odnosno sedam godina za blok na moru. Na osnovu zahtjeva koncesionara i to samo u onim slučajevima koji su definisani zakonom, faza istraživanja se može produžiti do dvije godine.

Odluku o dodjeli ugovora za istraživanje ugljovodonika donosi Vlada Crne Gore, dok odluku o dodjeli ugovora o proizvodnji ugljovodonika donosi Skupština Crne Gore, na predlog Vlade.

Sa jednim koncesionarom se može zaključiti ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljvodonika na površini koja obuhvata najviše 50% ukupne površine blokova određenih za proizvodnju. Ugovorom o koncesiji za istraživanje, odnosno ugovorom o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika može biti obuhvaćeno više blokova, pod uslovom da su isti fizički povezani u jednu cjelinu.

U slučaju da se u podmorju nađu komercijalne rezerve nafte i gasa, propisima je definisano da između 65 do 70 odsto profita od nafte ide državi, zahvaljući prevashodno tzv. superporezu na dobit od 50 procenata._(Tanjug)