Predstojeće ustoličenje vladike Joanikija na Cetinju izazvalo je velike političke tenzije u Crnoj Gori koje su podstaknute i izjavama srpskih političara.

Novinari su upitali Biserko zašto se Srbija miješa u crkvena pitanja pod izgovorom da tako štiti loš položaj Srba u Crnoj Gori - ako je premijer Crne Gore rekao da je položaj Srba dobar? Zašto je u interesu Srbije da podstiče tenzije u Crnoj Gori?

"Najavljeno ustoličenje vladike Joanikija na Cetinju još je jedna provokacija Beograda. Vlada Crne Gore, nažalost u tome ima minornu ulogu. Osim što podižu tenzije na Cetinju, jedan od ciljeva je da pokažu da u Crnoj Gori nema otpora ali i da provjere reakcije NATO i EU zemalja. To vjerovatno želi da vidi i Rusija više zbog svog neposrednog okruženja. Poslije haotičnog izlaska SAD iz Avganistana bez konsultacija sa svojim saveznicima naveliko se špekuliše o tome da li NATO više postoji. Džozep Borelj je izjavio tim povodom da Evropa mora da ojača svoje vojne kapacitete i da ne treba previše da se oslanja na SAD. Važno je što je njemački ambasador reagovao i tražio da se otkaže ceremonija na Cetinju. Njemci su vjerovatno uticali i na stav URE", kazala je Biserko.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobio je poziv da 5. septembra prisustvuje ustoličenju vladike Joanikija. Juče je izjavio da još nije donio odluku i da će je saopštiti 2. ili 3. septembra.

Upitana je šta misli, šta će se desiti ako dođe u Crnu Goru? 

"Definitivna odluka će zavisiti od pritiska izvana. Predsjednik Vučić će imati ključnu ulogu u tome jer mu je stalo da se EU, pogotovu Njemačkoj, predstavi kao čovjek mira. Posebno od kada sa Zapada dolaze ozbiljne kritike kada je riječ o organizovanom kriminalu, korupciji, slobodi medija i civilnog sektora. Njegov odlazak na Cetinje sigurno bi isprovocirao neprihvatljive posljedice. Naravno, radi se i o njihovoj procjeni kako raspoloženja u Crnoj Gori, tako i NATO i EU članica", kazala je Biserko.

Ambasade SAD i Velike Britanije apelovale su na poštovanje ljudskih prava, ali i da treba da se održi mir u Crnoj Gori, samo nisu opomenuli one van Crne Gore na očuvanje mira.

Kako Biserko gleda na to što Srbija nije dobila zvaničnu opomenu, a neprestano se miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore?

"Zapad je, kada je riječ o Srbiji, tolerisao njene akcije prema regionu nadajući se da će je zadržati na evropskom kolosjeku. To ne znači da nema pritisaka iza scene. Indikativno je da se Beograd trudi da bude "konstruktivan“ poput inicijative o "Otvorenom Balkanu“. Ta inicijativa još nema nikakav sadržaj. Do sada je bilo više takvih nagovještaja, ali realno nije došlo do većih iskoraka u pogledu reformi. Međutim, upravo zapadno tolerisanje Srbije je ohrabrilo njene akcije u regionu pogotovu prema Crnoj Gori. I ne radi se samo o aktuelnoj vlasti, već i o dominantnoj akademskoj i vjerskoj eliti. SPC je kao jedina legitimna prekogranična institucija dobila ključnu ulogu u toj strategiji prema Crnoj Gori", naglašava Biserko.

Zanimljivo je kako proučuje da je patrijarh Profirije u Hrvatskoj ostavio veoma pozitivan utisak kao tolerantan i liberalan čovjek. Zbog toga su dodaje bila velika očekivanja u pogledu uloge SPC u regionu, koju ona objektivno može da ima. Očigledno je zaključuje da prevladava stav u crkvi da je stvorena situacija da se Crna Gora ipak pokori.