Putin je na investicionom forumu u Moskvi rekao da se nada da će zdrav razum prevagnuti na svim stranama, ali želi da NATO bude svjestan zabrinutosti Rusije za vlastitu bezbjednost.

"Ako se neka vrsta napadačkog sistema pojavi na teritoriji Ukrajine, vreme leta do Moskve biće sedam do deset minuta, a pet minuta u slučaju postavljanja hipersoničnog oružja. Samo zamislite to“, rekao je Putin.

"Šta nam je činiti u takvom scenariju? Moraćemo da stvorimo nešto slično u odnosu na one koji nam prijete na taj način. I mi to možemo da učinimo sada“, istakao je.

Putin je dodao da je Rusija uspješno testirala novi hipersonični projektil na moru, koji će biti u upotrebi od početka iduće godine.

"Stvaranje takvih prijetnji (u Ukrajini) za nas predstavlja crvene linije. Ali, nadam se da neće doći do toga. Nadam se da će prevladati osjećaj zdravog razuma, odgovornosti za naše zemlje i za međunarodnu zajednicu“, dodao je Putin.

SAD i Velika Britanija su upozorile ranije Rusiju protiv bilo kakve nove vojne agresije na Ukrajinu, a NATO se sastao kako bi razgovarao o premještanju ruskih vojnika bliže granici s južnim susjedom.

Rusija je odbacila nagađanja o tome da planira napad na Ukrajinu i kaže da je raspoređivanje vojnika isključivo odbrambene naravi.

"Rusku Federaciju takođe zabrinjava činjenica da se u blizini njenih granica sprovode masovne vježbe, uključujući i one neplanirane, kao što je to bio slučaj nedavno u Crnom moru, kada su strateški bombarderi letjeli 20 kilometara od naših granica. Ima preciznog oružja, a možda ima i nuklearnog oružja“, rekao je Putin.

Uoči razgovora s ministrima spoljnih poslova NATO u letonskoj prestolnici Rigi, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je novinarima rekao da je Zapad već pokazao da može da uvede ekonomske, finansijske i političke sankcije protiv Moskve.

"Rusija će platiti visoku cijenu ako još jednom upotrebe silu protiv nezavisnosti Ukrajine“, rekao je Stoltenberg.

Očekuje se da će američki državni sekretar Entoni Blinken obavijestiti svojih 29 kolega u NATO o američkim obavještajnim podacima o tome šta se događa na istočnom krilu saveza i u Ukrajini koja nije članica NATO.

"Svaka eskalirajuća akcija Rusije predstavljala bi veliku zabrinutost za SAD, a svaka nova agresija izazvala bi ozbiljne posljedice“, rekao je Blinken na konferenciji za medije prije sastanka.

"Idućih dana blisko ćemo se konsultovati sa saveznicima i partnerima u NATO o tome postoje li drugi koraci koje bi trebalo da preduzmemo kao savez za jačanje naše odbrane, otpornosti, kapaciteta“, dodao je.

Putin još nije odlučio da li će se ponovo kandidovati za predsjednika

Putin je izjavio da nije odlučio da li će se ponovo kandidovati za šestogodišnji mandat šefa države, kada mu 2024. istekne sadašnji.

Prošle godine su usvojene promjene, kojima je Putinu omogućeno da se kandiduje za još dva šestogodišnja predsjednička mandata.

On je ocijenio da mogućnost njegove nove kandidature sprječava da dođe do ugrožavanja političkog sistema, javlja Rojters.

"Da li ću se kandidovati tek treba odlučiti, ali postojanje prava da to učinim stabilizuje domaću političku situaciju“, rekao je Putin.