"Za svaku krizu vlasti tu su demokratski mehanizmi koji omogućavaju da se ta situacija riješi", kazao je Presker i dodao da je najbitnije da se sve riješi u okviru institucija.

"To su demokratska dešavanja. Kakva god bila nova Vlada najbitnije je da bude demokratski izabrana u institucijama, da dobije većinu u parlamentu i na taj način da ima i poršku građana da radi na reformama i ostalim pitanjima bitnim za građane ove zemlje", kazao je Presker.

Smatra da je najvažnije da političari sjednu i dogovore kako dalje za dobrobit građana, da razgovor bude inkluzivan i da se postignu kompromisi i konsenzus oko važnih pitanja kao što je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

"Nažalost Crna Gora je u posljednje vrijeme zastala na tom putu a do sada je bila lider u integracijama.
Zato se nadam da će koja god vlada bude imenovana ili se političari dogovore a idu na izbore, da se počnu rješavati konkretna pitanja", poručio je Presker u emisiji Link na Radiju Crne Gore, prenosi TVCG.

Poručuje i da bi bilo dobro da nova vlada ima što veću podršku.

"Bilo bi dobro da bude sastavljena od svih društveno-političkih spektara u Crnoj Gori, da je podrže svi političari u parlamentu, da je opredijeljena da radi na ispunjavanju uslova za članstvo u EU, da ima kapacitet da izvrši sva imenovanja, da se formiraju sve institucije, da budu nezavisne", kazao je Presker.

Kako bi Crna Gora postala stabilna zemlja, poručuje da je potrebno raditi na pomirenju.

"Previše se koristi zapaljiva retorika i podižu tenzije koje nijesu potrebne građanima. Građanima su potrebne demokratske institucije, stabilnost, kako bi ekonomija došla do izražaja, kako bi mogli da dođu investitori i da investiraju u stabilan demokratski prostor sa jakim pravosudnim institucijama. Onda bi se smanjila i takva retorika", dodaje Presker.

Ako bi Crna Gora željela da 2025. uđe u EU morala bi najkasnije do kraja naredne godine, možda čak i prije da zavši sve pregovore.

"Nakon potpisivanja sporazuma sa EU mora da se izvrši njegova ratifikacia sa svih 27 članica EU a to je dugotrajan proces. Sloveniji je od potpisivanja ugovora do ratifikacije članstva proteklo više od godinu a tada je bilo samo 15 članica. Treba uzeti u obzir i tajming. Kod Crne Gore se najviše pažnje obraća na poglavlja 23 i 24. Da bi se to postiglo potrebna je inkluzivna vlada koja bi imala podršku širokog spektra političkih subjekata u Crnoj Gori da bi se mogle izvesti potrebne reforme", ističe Presker.

Na pitanje da li će Crna Gora uskoro bti na vratima EU Presker kaže da to najviše zavisi od nje same i njenih političara.

"Ja vjerujem da, kada sve zemlje EU vide da je Crna Gora ispunila sve uslove i zatvorila sva pregovaračka poglavlja, neće biti razloga da se EU ne proširi i da Crna Gora ne postane prva naredna članica EU jer bi time dala pozitivan primjer ostalim državama u regionu koje teže ka tome da budu članice EU jer bi i one vidjele da ako se naprave reforme i ispune svi uslovi da je taj cilj blizu", kazao je ambasador Slovenije, prenosi TVCG.

On dodaje da EU teži ka tome da dođe do pomirenja na ovim prostoru, da građani mogu slobodno i bezbrižno da žive i da ne odlaze u druge zemlje u potrazi za boljim životom.