Dvije godine od početka pandemije, u Sahagun na sjeveru Španije ponovo navraćaju Njemci, Britanci i Amerikanci. Oni idu Putem Svetog Jakova i zadržavaju se u ovom mjestašcu gdje je Isusove uskrsnuće ponovo obilježeno kao narodno slavlje, sa litijama, orkestrom i mnogo hrane i alkohola.

"Nekima možda djeluje čudno. Ali Isus je svojom smrću oslobodio ljude grehova, tako to vide Španci", priča Enrike Sančo, stručnjak za religijske običaje i njihov uticaj na turizam.

Prema podacima španske Nadbiskupske konferencije, u zemlji postoje 92 katoličke proslave sa pečatom "nacionalno turističkog interesa", dok su 42 od "međunarodnog" interesa.

Recimo uskršnje procesije u Sevilji i Malagi, molitve Devici iz Rosija u pokrajini Uelvi, ili čuveni praznik u Pamploni kada bikovi jure ulicama grada.

Računa se da se oko religijskih proslava obrne toliko novca da to čini tri odsto špansko BDP-a.

"Pompezne religijske proslave su glavni razlog što je Španija bila omiljena destinacija Evropljana tokom uskršnjih praznika", kaže Sančo.

Više druženje nego vera

Hodočasnike vole i hotelijeri i ugostitelji. Jer, prema jednom istraživanju Univerziteta Santjago de Kompostela, oni izdvajaju dvostruko više novca nego drugi turisti.

"Posebno Amerikanci i Korejci", kaže Migel Fernandez, član bratstva u Sahagunu koje organizuje uskršnje proslave.

Udruženje uzgajivača bikova računa da se tokom Sanferminesa u Pamploni (počinje 6. jula) od turista zaradi oko 45 miliona eura svake godine.

Doduše, nije baš najjasnije porijeklo priča o Svetom Ferminu, u čiju čast se bikovi teraju kroz grad, baš kao što se ne zna da li je apostol Jakov stvarno sahranjen u katedrali Santjaga de Kompostele. Putem Svetog Jakova ide sve više ljudi, sada ih je blizu 400.000 godišnje.

"Tu se više radi o zajedništvu nego o veri. To se sviđa strancima. Zato Španija ima nevjerovatan potencijal na ovom polju", kaže Enrike Sančo.

Španija je zajedno sa latinoameričkim zemljama uspostavila i poseban kongres o religijskom turizmu. Prošle godine održan je u Pamploni, najboljem primjeru kako religija postaje ekonomski faktor za čitav region. Tamo je ultra-konzervativna prelatura Opus Dei otvorila Univerzitet Navare koji se broji u najbolje u zemlji.

Doduše, u Španiji je do sada otkriveno oko 600 slučajeva seksualnog zlostavljanja unutar crkve, kao i brojni korupcionaški skandali, ali poslu sa religijom to ništa nije naškodilo.

Hiljade škola

Dio razloga krije se u tome što Katolička crkva u Španiji i posle pada diktature preuzima ulogu države u brojnim oblastima. Crkvene škole i univerziteti se broje u najbolje, a crkva raznim aktivnostima "štedi" državi novac iz budžeta.

Tako je procijenjeno da je recimo 2016. odine Crkva potrošila 1,4 milijardu eura, iako od crkvenog poreza prihoduje pet puta manje.

Ukupno 69 dioceza, 23.000 parohija i 750 manastira bave se poslovima vrtića, narodne kuhinje i drugim socijalnim zadacima.

To je i zalog za budućnost same pozicije crkve. Trenutno oko 1,5 miliona djece pohađa neku od 2.586 katoličkih obrazovnih institucija. Poređenja radi, Njemačka nema ni polovinu katoličkih škola od tog broja iako ima skoro dvostruko više stanovnika.

Za uticaj na ekonomiju i politiku su ipak presudne poslovne škole koje vode Jezuitski red i Opus Dei. Simpatizeri ove dvije organizacije su na svim važnim mjestima u Španiji. Raniji ministar ekonomije Luis de Gindos javno se govorio da je privržen Opus Dei.

Španska socijalistička Vlada danas pokušava da smanji uticaj crkve, ali to djeluje kao nemoguća misija. "Vera je u Španiji više nego drugde dio kulture i turizma. I ateisti idu na hodočašća i učestvuju u procesijama", zaključuje Sančo .