Jedan od predlagača, Miloš Konatar iz GP URA, rekao je da su izmijenili dio koji se odnosi na odredbu da će izbori biti održani 30. oktobra ove godine.

“Amandmanom sam promijenio prijedlog i u zakonu će stojati ‘održaće se u istom danu, a najkasnije do 30. oktobra 2022.’. Dakle, nije eksplicitno određen datum, ostavlja se Predsjedniku Crne Gore da može raspisati i odrediti datum izbora, tako da ja vjerujem da su ovako otklonjene dileme”, rekao je Konatar.

Dopunama predloga Zakona traži se odlaganje izbora u Pljevljima, Rožajama, Plavu, Tivtu, Budvi, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Glavnom gradu Podgorici i u Skupštini Opštine Golubovci - opštine u okviru Glavnog grada.

Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica kazao je da je ovaj predlog "akt bez presedana". 

"Ovim antizakonom se definiše i datum održavanja izbore, dakle opštom pravnom normom  iz zakona se supstituiše, zamjenjuje Odluka o raspisivanju izbora koju donosi nadležni organ po Ustavu", kazao je Koprivica.

On je dodao da se ovaj "antizakon"  odnosi na sasvim drugačiji društveni ambijent, zato što danas u CG imamo dvije opštine: Budvu i Tivat, gdje su Odlikom vlade raspisani izbori. 

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković kazala je da je predloženi zakon u skladu sa Ustavom Crne Gore. Ona je istakla da je javni interes iznad bilo kojeg zakona.

Predlogom zakona se, kako je dodala, ne ulazi u nadležnosti Predsjednika Crne Gore, za razliku od prethodnog zakonskog rješenja.

“Ovaj zakon ima uporište u Ustavu Crne Gore i u javnom interesu koji je iznad bilo kojeg zakona”, istakla je Vuksanović Stanković.

Poslanik DPS-a, Predrag Sekulić rekao je da je puno argumenata čuo protiv ovog zakona, ali misli da “ne piju vodu”.

“Ako ste se zalagali za odlaganje lokalnih izbora prije nekoliko mjeseci, mislim da ni danas ne treba da budete protiv ovog odlaganja u 14 jedinica lokalnih samouprava”, naveo je Sekulić.