Zabrana uvoza ruske nafte, Jadranski naftovod kao alternativna opcija
Ilustracija

Zabrana uvoza ruske nafte, Jadranski naftovod kao alternativna opcija

Čelnici država članica Evropske unije postigli su dogovor o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima, a Mađarska će moći alternativno nabavljati naftu preko Hrvatske u slučaju problema s naftovodom Družba, javlja Hina.

Hrvatski premijer Andrej Plenković objasnio je na sastanku čelnika EU-a da Jadranski naftovod (Janaf) može povećati kapacitet za 30 posto u roku od 20 do 30 dana i to uz ulaganja od samo osam miliona eura.

Plenković je rekao da Janaf prevozi 11,4 miliona tona sirove nafte godišnje, a s povećanjem od 30 posto kapacitet bi narastao na više od 15 miliona tona i tako bi se Mađarska i Slovačka mogle normalno opskrbljivati, prenosi Al Džazira.

I predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen je na konferenciji za novinare u noći na utorak odbacila spekulacije da bi Mađarska mogla biti zavisna o ruskoj nafti još godinama, kazavši da je Plenković rekao da se može opskrbljivati preko Jadranskog naftovoda. Fon der Lejen je pritom spomenula rok za povećanje kapaciteta Janafa od 45 do 60 dana.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je prije početka samita da je prijedlog da se uvoz nafte koja se dostavlja naftovodom izuzme iz zabrane uvoza predstavlja dobar pristup, ali da Mađarska treba garanciju da će imati osiguran uvoz nafte u slučaju incidenta s naftovodom Družba.

Orban je odustao od veta gotovo mjesec dana otkad je Komisija izišla s prijedlogom da se do kraja godine zabrani uvoz ruske nafte u EU-u.

Sankcije takođe uključuju isključivanje najveće ruske banke iz Swifta, međunarodnog sistema za razmjenu poruka o bankovnim transakcijama te zabranu emitiranja tri ruske televizije. Donesena je i odluka o sankcionisanju pojedinaca odgovornih za ratne zločine.

Oko dvije trećine ruske nafte uvozi se u EU tankerima, a s obzirom da su Njemačka i Poljska najavile da će do kraja godine posve odustati od ruske nafte, to znači da će uvoz ruske nafte smanjiti za 90 posto.

Ursula fon der Lejen i Šarl Mišel najavili su i makroekonomsku pomoć Ukrajini od devet milijardi eura za osnovno funkcionisanje države.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.