S druge strane kontinenta čelnici država EU zaglibili su u napornim pregovorima oko šestog paketa sankcija Moskvi. Konačni dogovor, objavljen kasno uveče u ponedjeljak, uključuje djelimičnu zabranu uvoza ruske nafte u EU.

Međutim, kako bi svi pristali na sankcije, Brisel je bio prisiljen da napravi izuzeće za naftu koja se u Mađarsku, Slovačku i Češku uvozi naftovodom. To su neke članice EU doživjele kao veliki ustupak.

Srbija ključna zemlja EU za širenje

Iako Srbija nije članica EU, dio je plana proširenja EU koji uključuje i neke njene susjede. EU se namjerava proširiti na istok i vidi zapadni Balkan kao ključ evropske sigurnosti, što je još više naglašeno u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Index pisanje CNN-a.

Od ovih balkanskih država, Srbija se posebno smatra ključnom iz brojnih razloga. Njena veličina, stanovništvo i geografski položaj čine je glavnim akterom geopolitike u regiji. Ako želite razgovarati o budućnosti Bosne i Hercegovine ili Kosova, trebaće vam srpska vlada za stolom.

Međutim, Srbija se takođe jako oslanja na Rusiju kada je u pitanju gas. Ona takođe vojno sarađuje s Moskvom. Ukratko, Srbija ima ogromne koristi od svog odnosa s Rusijom, a čak i ako u bližoj budućnosti postane članica EU, neće htjeti spaliti svoje mostove s Kremljom.

Važnost Srbije

To stvara dvije istodobne stvarnosti za EU koje, kada se smjeste jedna pored druge, prilično je teško pomiriti.

Srbija je toliko velika i važna da je ključna za projekat proširenja EU, kojim se nastoje ojačati i proširiti evropske vrijednosti, stabilnost i sigurnost. Takođe je toliko velika i važna da može u isto vrijeme sklapati poslove s Rusijom, Kinom i EU – kako god smatra prikladnim – i dalje biti zjenica oka Brisela. To bi se ipak moglo promijeniti.

Iako je Srbija podržala nekoliko rezolucija UN-a kojima se osuđuje ruska invazija, nije sankcionisala Moskvu niti se uskladila s Briselom po pitanju sankcija protiv Moskve. A to je nešto što se od država kandidata za članstvo očekuje da učine. Novi ruski gasni sporazum, strahuju neki službenici EU i analitičari, mogao bi biti korak predaleko za neke zemlje članice EU.

"Ako bude zaključen, sporazum bi uništio nade onih koji su vidjeli priliku za smanjenje ruskog uticaja u regiji“, rekao je Filip Ejdus, vanredni profesor međunarodne sigurnosti na Univerzitetu u Beogradu.

Ejdus vjeruje da Vučić možda želi i ovce i novce. On predviđa da će srpski predsjednik sigurno jamčiti da Srbija ostaje na putu prema EU, a možda i dalje očekuje bolju ponudu od njemačkog kancelara Olafa Šolca, prenosi Index.

Međutim, Ejdus je upozorio da bi se kockanje ovaj put moglo izjaloviti, budući da EU u ovom trenutku ima druge prioritete, te smatra da bi povjerenje između dvije strane moglo biti trajno narušeno.

Gasni sporazum je posebno gorka pilula za EU

Hoće li to značiti da pregovori o pristupanju zapinju ili će EU imati drugačiji pristup, ostaje za vidjeti. Međutim, ne može se poreći da je gasni sporazum bio posebno gorka pilula koju su službenici i diplomate u Briselu morali progutati, prenosi Index.

"Zabrinuti smo. Saradnja zemalja izvan EU važnija je nego ikad za zemlje unutar EU koje pokušavaju držati liniju“, rekao je jedan visoki zvaničnik EU za CNN, misleći na Mađarsku, članicu EU koja se najviše protivi tvrdom stavu prema Rusiji.

Steven Blockmans, direktor istraživanja u Centru za evropske političke studije, rekao je za CNN kako od početka rata u Ukrajini EU vrši pritisak na treće zemlje, uključujući Kinu, da zauzmu sličan pristup sankcijama. Ako čak i države koje se trenutno pokušavaju pridružiti EU zaobilaze sankcije, to daje vjerodostojnost članicama EU da izdrže pritisak Brisela za snažan zajednički nastup prema Rusiji.

Poteškoće koje Srbija uzrokuje Briselu ne završavaju sankcijama.

"Cijela ova situacija za nas je veliki problem jer je povezana s razgovorom o tome treba li se Ukrajina pridružiti EU ili ne“, rekao je jedan visoki evropski diplomata.

Ukrajina je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU početkom marta, ali proces može potrajati godinama, čak i kada članice EU u potpunosti podržavaju ulazak nove zemlje.

Problem pristupa Ukrajine EU

Više službenika i diplomata objasnilo je CNN-u zašto je ova rasprava tako nezgodna za EU i njen interni razgovor o budućnosti Unije. Neke članice žele ubrzati proces oko Ukrajine i misle da neusklađenost Srbije s pristupom EU prema Rusiji daje razlog da zemlje koje se žele uskladiti što je prije moguće dobiju povlašćeni tretman, prenosi hrvatski Index.

Drugi ne žele da se Ukrajina ili zapadnobalkanske nacije uopšte pridruže EU, bojeći se da će promijeniti ravnotežu, dajući istočnoevropskim državama više moći u bloku kojim su istorijski dominirale zapadnoevropske zemlje poput Njemačke i Francuske.

Konačno, neke članice dijele određeni stepen evroskepticizma i nisu oduševljene prinovama, odnosno zalažu se, poput Francuske, da EU postane bolje politički integrisana.

Sve to može izgledati beznačajno dok se na evropskom kontinentu vodi rat. Međutim, Putinova invazija na Ukrajinu stvorila je priliku za ponovno iscrtavanje evropske sigurnosne karte.

U određenoj mjeri, zemlje koje su tradicionalno povezane s SAD-om zgrabile su priliku objema rukama da ojačaju zapadnu sigurnost. Čini se da su Finska i Švedska spremne ući u NATO, dok su se druge zemlje, ponajprije Njemačka, obvezale na velika povećanja izdataka za odbranu.

Haos stvara priliku ljudima poput Vučića

Velika Britanija, koja više nije dio EU, dobro je sarađivala sa svojim evropskim saveznicima i pokazala da uprkos Bregzitu i dalje može igrati vodeću ulogu u ujedinjenom evropskom frontu. S druge strane, haos i neizvjesnost stvaraju prilike i ljudima na pozicijama poput Vučićeve. Koristan je Briselu i Moskvi i očito osjeća da može nastaviti igrati za obije strane.

EU se suočila s mnogim poteškoćama otkako je počela ukrajinska kriza, a zadržati svih 27 njenih članica na istoj strani nije bio lak zadatak. No činjenica da se gasni sporazum Srbije dogodio u istoj sedmici kada su se čelnici EU sastali kako bi se dogovorili oko zabrane ruske energije naglašava u kojoj mjeri su neke stvari jednostavno izvan centralizovanih ruku Brisela.

Kako vrijeme odmiče, to bi moglo postati vrlo nezgodno pitanje za budućnost evropskog projekta, ističe CNN, a prenosi Index.hr.