Smatra da je Samit EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Briselu, velika prilika za Crnu Goru.

“Sastanak u Briselu treba da pokaže koliko je EU spremna da pokaže što može i što je spremna da uradi za Balkan. Ukoliko ne bude nikakvih novina, to daje izvesni prostor za Otvoreni Balkan, inicijativu koji zapravo nije nikada do kraja definisana i koja je vrlo problematična što se tiče ostalih zemalja.Ona nema nikakve principe, nema razrađen koncept i može se reći da ide u susret interesima Beograda i Tirane”, ocjenjuje Biserko.

Veliku krivicu za to vidi u regionu, koji je, kako ocjenjuje, blokiran ponašanjem političkih elita.

“Bilo bi izuzetno važno da sada, kada se iz temelja mijenja bezbjednosni okvir Evrope nakon agresije Rusije na Ukrajinu, EU ipak bude asertivnija i ide mnogo više u susret tim novim izazovima koji su pred nama. Zapadni Balkan je ranjivo područje prije svega zbog uticaja Rusije, koja je duboko prisutna u Srbiji, entitetu Republika Srpska, a u velikoj mjeri i u Crnoj Gori”, smatra Biserko.

Inicijativa Otvoreni Balkan, ako ostane kao alternativa, ne obećava veću perspektivu za region, poručuje Biserko.

Komentarišući zadržavanje i maltretiranje crnogorskih poslanika na granici, Biserko kaže da ta politika Srbije nije slučajna, već da je vrlo selektivna i da ne može govoriti o dobrosusjedskim odnosima.

“Ta politika se primjenjuje prije svega na procrnogorskim snagama, a Bošnjaci su na udaru jer su stali na stranu nezavisne i suverene Crne Gore. To je vrlo osmišljena politika, koja računa na neke otpore, ali Srbija nije svesna da tim upravo osnažuje i pomaže u učvršćivanju crnogorskog identiteta, te da će zbog takve reakcije biti sve više onih koji će se osjećati kao Crnogorci. Upravo to se dešava sada sa Rusijom i Ukrajinom – na zločinima će biti učvršćen identitet Ukrajinaca. Beograd, nažalost, ne uči na tom primjeru već se pridržava istog modela”, kazala je Biserko.

Smatra da će Beograd i dalje na razne načine ometati ulazak Crne Gore u EU.

“Ako se EU ne bude ozbiljno posvetila Balkanu i zemljama koje su prilično razočarane situacijom i odnosu prema njima, situacija može postati ozbiljna. Beograd sam sebe kandiduje za lidera u regionu, što nikako ne može biti na osnovu onoga kako ga percipira region. U ovom trenutku jedino ima korektne odnose sa Albanijom, što se nikada ranije nije desilo. NATO, SAD i EU moraju promptno reagovati, jer može bezbjednost Balkana iskliznuti van kontrole”, ocjenjuje predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Potrebno je i, kako kaže, ponovno “mobilisanje” građana Srbije za EU, jer odnosi sa susjedima nisu nikada bili na nižem stupnju.

“Hrvatska se ignoriše, a Crna Gora redovno ponižava, što vuče korijene u odnosima prema Rusiji i činjenici da je Srbija stala na njenu stranu. Srpski nacionalizam se u velikoj mjeri rusificirao i Rusija vodi otrovni narativ protiv NATO-a i Zapada, tako da je to duboko ukorenjeno u srpskom društvu”, smatra Biserko.

Dodaje da bi trebalo da Crna Gora iskoristi ovaj momenat i što prije postane naredna članica EU, a to može učiniti tako što će odbiti sve inicijative koje joj se nude kako bi li usporile njeno kretanje.

Premijer Abazović je, smatra ključna figura koja će pokazati kojom brzinom će se Crna Gora kretati i hoće li iskoristiti priliku koja je pred njom.

“Abazović je pod velikim pritiskom Beograda da taj ugovor iznese do kraja. Za Crnu Goru je veoma važno da ostane sekularna država, jer jedino tako postoji način da sve te vjere kohabitiraju i da se održi građanski koncept. SPC ima tendenciju da dominira. Zato je vrlo važno da se definiše uloga svake vjerske zajednice i da taj Temeljni ugovor bude transparentan prije nego što se odnese u Beograd, kako bi se znalo šta će se potpisati”, zaključuje Biserko.

Gradski.me