Porodica Popović već više od 70 godina bavi se proizvodnjom domaćeg delikatesa. Osim što je recepturu naučila od svoje svekrve, Mladena Popović nam otkriva tajnu kvalitetnog proizvoda.

,,Kod nas se sve radi ručno, ništa mašinski. Baš onako kako su naše babe i prababe radile unazad 150 godina. Mislim da je tajna i u ovom svježem vazduhu, odnosno specifičnoj klimi gdje se sudaraju planinski i primorski vazduh," ističe Popović.

O dokazu kvaliteta govori i velika posjeta turista iz raznih krajeva svijeta. Priznanje za trud i rad dolazi i od domaćih kupaca koji im se stalno vraćaju. Preporučuju da je sir najbolje jesti u kombinaciji sa domaćom pršutom, hljebom kao i medom. Za sve one koji brinu o kilaži, u porodici kažu da sir ima ljekovito dejstvo, te da ne goji. Često ga konzumiraju i ljudi sa povišenim šećerom. Popovići smatraju da tradicionalni način pravljenja hrane i njen ukus nikada ne može da prevaziđe savremena proizvodnja.

,,Mi smo isto u mogućnosti da se modernizujemo, ali mi to ne želimo. Mi smo mirni i ne idemo na velike količine. Poenta je kvalitet, a na kvantitet.", ističu Popovići

Pretpostavljaju da će u skorije vrijeme skočiti njegova cijena. Najmanja cijena po kojoj prodaju sir iznosi deset eura. Osim sira, bave se i proizvodnjom pršute. Otkrivaju i da mlađi članovi porodice vole da pomognu u sirenju i sigurni su da će da nastaviti porodičnu tradiciju.

Kao i ostali proizvođači, nailaze na poteškoće.

,,Nažalost susrijećemo se sa tim problemom da u našoj državi nemamo dovoljne količine mlijeka. Razlog za to je mali broj farmi i domaćinstava. Moj suprug i ja smo razmišljali da se u budućnosti napravi neka farma koja bi za naše potrebe riješila problem. U suštini, jako je mali broj ljudi koji hoće da se vrate na selo i da se bave takvim poslom," objašnjava Mladena.

Osim truda i uspješnog poslovanja, porodicu karakteriše i interesantna istorija. Marko Savov Popović, deda Mladeninog supruga, bio je perjanik kralja Nikole. Rođen je 1892. Otputovao je za Ameriku 1918, a vratio se 1936. Bavio se pisanjem i režirao je predstavu ,,Balkanska carica" koja se izvodila u Zetskom domu. Iako su mu se tadašnji stanovnici Njeguša smijali zbog odluke da kuću napravi pored puta, namjerno je to uradio, jer je znao da će slučajnim prolaznicima uspjeti da proda nešto od stoke.

Iz Turističke organizacije Cetinje smatraju da upravo u ovom pravcu treba razvijati turističku ponudu. Pomoćnik direktora, Marko Vujanović, ponosan je na činjenicu što je Njeguški sir postao međunarodni brend. Predlaže da bi bilo dobro raditi i na promociji domaćeg meda i rakije. Osim toga, podijelio je i promotivne planove organizacije za ovo ljeto, uzimajući u obzir da je turistička sezona počela uspješno.

,,Samo u maju mjesecu ostvarili smo 16 000 izletničkih posjeta i cifra je deset puta veća u odnosu na 2021. Za ovu godinu u fokusu bi stavili Montenegro beer fest koji će se održati kraje jula mjeseca, a prije toga nas očekuje Međunarodni sajam pršute koji će se održati 14. i 15. jula," zaključuje Vujanović.