Đukanović je novinarima u Madridu, gdje prisustvuje NATO samitu, rekao da je prije izvjesnog vremena dobio nepotpun tekst temeljnog ugovora, kao radnu verziju koja je nastala u radnom timu Vlade.

"Razumio sam da je to bio tek početak pisanja tog dokumenta. Tada je trebalo dopisati dio koji mora da obavi država , nakon toga ispregovarati sa tom vjerskom zajednicom. Ostalo je dosta vremena i prostora da svako, prije svega stručna javnost kaže svoje mišljenje o tom dokumentu. Kao što sam vidio tokom jučerašnjeg dana pojavile su se u javnosti različite interpretacije. Ubijeđen sam da, s jedne strane, niko ne dovodi u pitanje opravdanost potpisivanja tog ugovora. To je civilizovan odnos između države i jedne vjerske zajednice. Neopravdano je da do sada nema potpisanog ugovora", istakao je Đukanović.

On je naglasio da je 2010. ili 2011. godine Vlada tadašnjeg premijera Igora Lukšića nudila SPC, kao i drugim vjerskim zajednicama, da se potpiše sporazum. Druge vjerske zajednice su ga potpisale, a SPC je tada odbijala to sa argumentacijom da nema potrebe da potpisuju dokument sa državom koju je ona stvorila.

"Jasno je o kakvoj je prirodi nesporazuma riječ. Dobro je da smo danas na zajedničkom stanovištu da je taj sporazum potrebno potpisati i ubijeđen sam da ne treba brzopleto žuriti, izbjegavajući mogućnost za javnim razgovorom na tu temu", rekao je Đukanović.

On je istakao da ovo nije najvažnije pitanje za Crnu Goru i njenu budućnost, već odblokiranje procesa integracija.

"Najvažnije je da Crna Gora da ide ka Evropi i da posvećeno radi na svom demokratskom, ekonomskom razvoju. Ali, sticajem okolnosti ugovor sa SPC postalo je važno političko pitanje na domaćoj sceni. E pa, moramo odgovoriti toj važnosti i dozvoliti svima da se uključe u razgovor na tu temu i da svako obavi svoj dio posla. Vlada mora da brine o onome što su interesi države Crne Gore, a crkva da vodi računa o svojim interesima. Čini mi se da se često u tim nastupima zaboravlja čiji je ugao gledanja i čija je odgovornost, tako da se često mogu čuti tonovi sa jedne strane koji bi pripadali drugoj strani. Međutim, optimista sam i ubijeđen sam da je Crna Gora tokom prethodne dvije godine pokazala da ima jasan demokratski kapacitet i za mnogo teže izazove od ovog i ubijeđen sam da samo treba spustiti tenzije i medijski ne prenaglašavati ove teme. Treba prepustiti onima koji su za to pozvani da napišu jedan ugovor od 20ak članova i da se to konačno skine sa dnevnog reda", poručio je Đukanović, prenosi Pobjeda.

Na pitanje kakava će biti uloga Crne Gore u jačanju stabilnosti, posebno kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Đukanović je odgovorio da je duboko uvjeren da toj zemlji treba duboka pažnja međunarodne zajednice. On je ocijenio da je međunarodna zajednica u posljednjim godinama značajno popustila sa svojom ulogom u Bosni i da je to jedan od uzroka zbog čega se sada u toj zemlji osjeća opet onaj " vjerovali smo sahranjeni dah retrogradnih, nacionalističkih politika", koje realno prijete daljom dezintegraciji i sprječavaju funkcionalnost Bosne i zaustavljaju ostvarivanjen njenih evropskih ambicija.

"U svim dokumentima NATO, a prije ovog samita, BiH, Gruzija i Moldavija su prepoznate kao zemlje koje su izložene posebnom riziku u kontekstu ukrajinske krize. Tu ocjenu je Crna Gora podržala i iz nje izvodili stav da država treba da pokloni posebnu pažnju, ne samo od strane NATO-a, već i Evropske unije. Prije nekoliko dana na Samitu EU u Briselu sam iz tog razloga predložio da se BiH da status kandidata, kakav je dat Ukrajini i Moldaviji. Nijesam bio jedini koji se za to zalagao, bilo je dosta predstavnika regiona koji su ponavljali argumentaciju u prilog takvoj odluci. Nažalost, EU se u ovom trenutku opredijelila da taj status dodijeli samoj Ukrajini i Moldaviji, ali sa jasnom spremnošću da u narednom periodu, iskreno vjerujem tokom ove godine dodijeli kandidatski status i Moldaviji i BiH", naglasio je Đukanović.

Pobjeda