Optuženi Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović su u više presuda osuđeni na po 30 godina zatvora za ovo ubistvo, ali su drugostepena vijeća obarala te presude.

Posljednjom odlukom Apelacionog suda od 5. oktobra, suđenje optuženima za ubistvo inspektora Šćekića će biti ponovljeno.

Razlog su, kako je navedeno, bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje su rezultirale povredom prava na odbranu i pravično suđenje.

Sedamnaest godina dug proces je prošao niz faza od osuđujućih presuda, preko njihovog obaranja, dovođenja zaštićenog kontroverznog svjedoka i donošenja tehnički neispravnih presuda zbog kojih su pojedine sudije podnosili ostavku.

Promjenjeno je i više sudskih vijeća, a slučaj je dospio i do Ustavnog i Suda za ljudska prava u Strazburu.

Slika crnogorskog sudstva

Slučaj ubistva policijskog inspektora Šćekića i dugotrajan sudski proces pokazuje u kakvom je stanju crnogorsko pravosuđe, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) advokat, Veselin Radulović.

“Neprihvatljivo je da u bilo kom predmetu suđenje toliko traje, a posebno u jednom ozbiljnom slučaju ubistva visokog policijskog službenika. To nije dobro za princip vladavine prava, ni za oštećenu porodicu, pa ni za lica koja su optužena”, kaže advokat Radulović.

Ne ulazeći u ispravnost dosadašnjih odluka sudskih vlasti u ovom slučaju, advokat Radulović kaže da se suđenju ne nazire kraj.

“Jedno je nesporno, postupak pokazuje da Crna Gora nema efikasno i profesionalno pravosuđe. Ako se pitamo šta su razlozi, moguć je nedostatak volje u nekom periodu ili nedostatak stručnosti. Sve to šalje ružnu sliku”, navodi Radulović.

Milan Radović iz nevladine organizacije Građanska alijansa smatra da kada sudski postupci traju pet ili deset godina, praksa Evropskog suda za ljudska prava je da utvrđuje da li je došlo do kršenja prava na suđenje u razumnom roku.

“Evropska komisija godinama ukazuje da crnogorsko sudstvo nije efikasno ni nezavisno, to se ogleda upravo na postupcima koji traju neopravdano predugo”, kaže Radović.

Smatra da institucije nisu uložile dovoljno napora da se takvi postupci riješe u razumnom roku.

“U tom kontekstu, ovakve presude će voditi ka lošijim ocjenama rada pravosuđa i u narednim izvještajima Evropske komisije”, ističe Radović.

Slijedi li novi nepovoljan izvještaj Evropske komisije?

A da će ovogodišnji izvještaj Evropske komisije biti najgori do sada, čulo se na sjednici Vlade Crne Gore 6. oktobra od ministara vanjskih poslova Ranka Krivokapića i potpredsjednice Vlade i ministarke evropskih poslova Jovane Marović.

“Imala sam uvid u dokument, najproblematičniji dio su politički kriterijumi i poglavlje 23. Procenat realizovanih obaveza je 28 odsto,” rekla je Marović, zaključivši da ne pamti “ovako nizak stepen realizacije”.

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić rekao je Crna Gora bilježi nazadovanje: “Dobili smo najgoru ocjenu do sad”.

U izvještaju za 2021. godinu je konstatovano da Crna Gora nije ostvarila nikakav napredak u oblasti pravosuđa u okviru Poglavlja 23.

Šta se zna o ubistvu inspektora Šćekića?

U pozadini ubistva inspektora Šćekića je privatizacija budvanskog hotela Splendid i slučaj bombaških napada na hotel u ljeto 2005. godine.

Šćekić je radio na istrazi tih napada kada je ubijen.

Motivi i nalogodavci bombaških napada nijesu međutim na sudu nikada rasvijetljeni.

Samo je u obrazloženju jedne presude navedeno da je inspektor Šćekić ubijen nakon što je došao do dokaza ko stoji iza napada na Splendid.

Tok suđenja za ubistvo inspektora Šćekića

Godine 2009. donesena je, nakon četiri godine suđenja, prva osuđujuća presuda protiv optuženih za ubistvo inspektora Šćekića.

Presudu je donio sudija Lazar Aković u čijoj je presudi uočena tehnička greška, zbog koje je trebalo da odgovara, ali je u međuvremenu prešao u advokaturu.

Godine 2010. Apelacioni sud je ukinuo osuđujuću presudu. Na čelu tog suda bio je Milivoje Katnić, kasnije izabran za Specijalnog državnog tužioca.

Godine 2011. na ponovljenom suđenju je donesena osuđujuća presuda protiv optuženih i to ponovo po 30 godina zatvora.

Predsjednica Vijeća sudija Slavka Vukčević je odmah po presudi optužena da je “nestručno napisala presudu”.

Tadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je najavila je podnošenje zahtjeva za razrješenje sudije Vukčević, koja potom prelazi u notare.

Apelacioni sud na čelu sa Milivojem Katnićem 2012. godine ponovo ukida prvostepenu presudu.

Iste godine novu osuđujuću presudu na ponovljenom suđenju donosi sudija Biljana Uskoković.

Tu presudu 2013. godine potvrđuje Apelacioni sud na čijem je čelu ponovo Milivoje Katnić.

Advokati okrivljenih su se žalili Vrhovnom sudu koji ukida osuđujuću presudu, a slučaj se vraća na ponovno odlučivanje Apelacionom sudu.

Apelacioni sud 2015. donosi odluku kojom potvrđuje 30-ogodišnje zatvorske kazne za četvoricu okrivljenih.

Godine 2019. Ustavni sud Crne Gore ukida osuđujuću presudu konstatujući da je optuženima povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.

Iste godine Vrhovni sud na osnovu odluke Ustavnog suda ukida presudu i vraća predmet Apelacionom sudu na ponovno odlučivanje.

Nakon dvije godine, 5. septembra 2022. godine, Apelacioni sud ukida osuđujuću presudu protiv optuženih i vraća na ponovno suđenje.

Porodica Šćekića ogorčena

Porodica ubijenog inspektora godinama čeka konačnu presudu.

U objavi na Fejsbuku, sestra ubijenog inspektora Slavica Šćekić je nakon ukinute presude od strane Apelacionog suda napisala:

“Država mi je danas opet ubila brata Slavoljuba. Kriminalno, osinje leglo suda, opet je ukinulo presudu! I ovog puta, kao i svih prethodnih godina, sudovi sude, donose i ukidaju presude na osnovu miga mafijaškog bosa. Mafijaškom bosu ne odgovara da budu osuđeni njegovi vojnici. Jer, ako budu osuđeni, izdaće ga.”

Slavica Šćekić je u nekoliko navrata izjavila da je njen brat ubijen jer je otkrio spregu mafije sa vrhom države i Agencijom za nacionalnu bezbjednost.

Advokat Veselin Radulović smatra da, kako god da se završi ovaj slučaj, neće biti dobro.

“Možda će proći i 20 godina do pravosnažne presude. Kakva god da presuda bude, ona neće ispunjavati osnovne zahtjeve koje presuda mora da ispuni u smislu poštovanja zakona i principa vladavine prava”, ocjenjuje Radulović.

Bista Slavoljuba Šćekića 2006. godine postavljena je u dvorištu Policijske akademije u Danilovgradu nedaleko od Podgorice.