Kako će dalje teći sudski proces Šešelju, optuženom za udruženi zločinački poduhvat i zločine protiv Hrvata i Bošnjaka – u ovom trenutku niko ni u Tribunalu ni u Tužilaštvu u Hagu ne zna, a poznavaoci međunarodne pravde ocjenjuju da je ovim pala velika sjenka na autoritet Haškog suda. 

Izjašnjenje o tome da li će umjesto Frederika Harhofa biti imenovan novi sudija ili će optuženi Vojislav Šešelj pristati da mu proces do kraja izvede dvočlano vijeće – sudije Flavija Latanci i Žan Klod Antoneti - zatražio je od raspravnog veća potpredsjednik Haškog tribunala Karmel Adjius, kaže portparolka Haškog tribunala Magdalena Spalinska. 

“Potpredsjednik Haškog tribunala Karmel Adjius odlučiće u dogledno vrijeme šta treba učiniti. Rok izricanja prvostepene presude otpuženom Vojislavu Šešelju, 30. oktobra, nije promijenjen”, kaže Spalinska, ali dodaje da ne postoji termin do kada odluka o nastavku procesa treba da se donese. 

Haški tribunal ne može u ovom trenutku ni da odgovori na pitanje da li će komplikacija izazvana Harhofovim izuzećem dovesti do odlaganja završetka suđenja Šešelju. 

Danski sudija Frederik Harnhof, podsjetimo, razriješen je 28. avgusta. Toj odluci je prethodio zahtjev optuženog Šešelja, a specijalno sudsko vijeće razrješenje je obrazložilo time da je danski sudija ostavio utisak pristrasnosti. Naime, većinom glasova utvrđeno je da je Harhof pismom koje je ljetos uputio na adrese 56 prijatelja i saradnika, a objavljenom u danskoj, a potom i svjetskoj, štampi, u kojem je kritikovao posljednje oslobađajuće presude Tribunala, "pokazao pristrasnost u korist osuđujućih presuda". 

Kritički komentarišući presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, bivšem komandantu Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću i šefu Službe državne bezbjednosti Jovici Stanišiću, Harhof je promjenu u tumačenju koncepta "udruženog zločinačkog poduhvata", koja je, po njegovom mišljenju, nastala polovinom prošle godine, pripisao politički motivisanom pritisku predsjednika Haškog suda Teodora Merona na kolege, a za račun SAD i Izraela. 

U tom pismu danski sudija je ocijenio da Tribunal u Hagu ne dijeli pravdu, već sprovodi političke odluke i da je predsjednik Suda Teodor Meron uticao na oslobađajuće presude Gotovini, Markaču i Perišiću. 

Sudija Harhof je bio član raspravnog vijeća koje je od 2007. do marta ove godine Šešelju sudilo po optužnici za udruženi zločinački poduhvat i zločine nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini od 1991. do 1993. godine. 

Preispitivanje odluke o izuzeću sudije Harhofa iz raspravnog vijeća, osim njega samog, koji navodi da njegovi argumenti nisu korišćeni, zatražilo je i Tužilaštvo Haškog tribunala, ali je pojašnjenje zatražilo i preostalo dvoje sudija iz sudskog vijeća koje Šešelju sudi - Flavija Latanci i predsjedavajući veća Žan Klod Antoneti. 

Tužilaštvo: Preispitivanje odluke o razrješenju u interesu pravde 

Ljiljana Piteša, zadužena za odnose Tužilaštva sa javnošću, za Radio Slobodna Evropa objašnjava na čemu haško tužilaštvo zasniva zahtjev za preispitivanje odluke o razrešenju sudije Frederika Harhofa. 

Sudnica Haškog tribunala

“Tužilaštvo smatra da je u interesu pravde da se ta odluka ponovo razmotri. Tužilaštvo takođe traži da se odluka specijalnog vijeća odgodi dok se ne donese odluka po ovom podnesku. U svom podnesku Tužilaštvo takođe tvrdi da se odluka specijalnog vijeća zasniva na fundamentalnim greškama u rezonisanju, budući da se ovdje radi o neslaganju u tumačenju prava od strane jednog sudije, što se ne može smatrati dokazom o pristranosti. Tužilaštvo smatra da se izuzećem jednog sudije na tim osnovama krši nezavisnost sudija i podriva kredibilitet Tribunala. Takođe, Tužilaštvo smatra da većina u specijalnom vijeću nije primjenila utvrđene standarde dokazivanja”, navodi Piteša. 

I do sada je, iz različitih razloga, dolazilo do zamjene sudija; dogodilo se to, recimo, u procesu Slobodanu Miloševiću i Momčilu Krajišniku, ali nikada novi sudija nije bio imenovan po okončanju dokaznog postupka, odnosno uoči izricanja presude. Takođe je bez presedana u istoriji Tribunala mogućnost da dvočlano vijeće izrekne presudu. Da situacija bude još komplikovanija, postupak u ovakvom slučaju nije izričito predviđen ni pravilnikom suda, što bi moglo otvoriti mnoge pravne dileme o regularnosti postupka. 

Netipična sredstva za spor 

Prema mišljenju Erica Gordyja, stručnjaka za jugoistočnu Evropu sa Univerzitetskog koledža u Londonu i izuzetno dobrog poznavaoca Haškog tribunala, specijalno vijeće je prilikom odlučivanja o razrješenju sudije Harhofa koristilo samo jedan dokaz - Harhofovo pismo koje je procurilo u medije - ali nije uzelo u obzir druge dokumenate ili dokazni materijal koji bi bitno promijenili priču: 

“Jedan je iskaz sudije Harhofa, koji, izgleda, postoji, ali nije korišćen, a drugi je izvještaj koji je napisao predsjedavajući sudija Antoneti. Iz tog izvještaja vidi se da je Antoneti vrlo odlučno bio protiv razrješenja danskog sudije”, kaže Gordy i navodi Antonetijeve razloge protiv izuzeća Harhofa: 

“Prvo što je Antoneti istakao jeste da je u pitanju bila Harhofova privatna korespondencija, a ne javni dokument, a drugi argument mu je bio da bi i ponavljanje suđenja i produžetak suđenja, što bi bilo neminovno kada bi se imenovao novi sudija, predstavljalo značajno kršenje Šešeljevih prava, posebno prava na ekspeditivno suđenje”, kaže Gordy, koji dodaje da odluka o razrešenju danskog sudije nije donijeta u skladu sa najvišim pravnim standardima: 

“Rekao bih da se radi o tome da su dvojica sudija koji se ne slažu oko pravnih pitanja počeli da primijenjuju netipična sredstva da bi riješili taj spor – ne argumentima nego isključenjima, davanjem dokumenata medijima i tome slično. Dakle, sve se pretvara u dosta prljavu političku radnju”, ocjenjuje ovaj sagovornik. 

Implikacije svega ovoga na kredibilitet Tribunala u Hagu po Gordijevom mišljenju nikako nisu zanemarljive: 

“Mislim da su posljedice dosta ozbiljne jer je pretpostavka uvijek bila da ako sudsko vijeće donese rješenje, ono treba da ima težinu konačnog odgovora. Da li će imati autoritet konačnog odgovora to zavisi od toga da li sam Tribunal ima autoritet. A kad sudije ne mogu međusobno da se slože, onda će teško imati autoritet u široj javnosti. Pa, zato gledamo sve te parade za Ojdanića, za Krajišnika i druge”, upozorava Gordy. 

On procjenjuje da će je malo vjerovatno da suđenje Šešelju počne ispočetka. Najvjerovatnijim mu se čine sledeće dvije opcije: 

“Mislim da će na kraju ili doći do revizije rješenja o isključenju sudije Harhofa ili do imenovanja novog sudije kao trećeg člana panela, u kom slučaju bi prvostepena presuda Šešelju najavljena za kraj oktobra došla nešto kasnije”, kaže Gordy. 

Među ekspertima i poznavaocima pravila Tribunala nema, međutim, jedinstvenog pogleda na sudbinu procesa Šešelju. Dok jedni, poput, recimo, Dova Jakobsa, profesora međunarodnog prava sa Univerziteta u Lajdenu, smatraju da bi novo suđenje predstavljalo kršenje prava optuženog i da on zato ima šanse da bude oslobođen, drugi, u koje spada i Marko Prelec iz Međunarodne krizne grupe, smatraju da bi suđenje moglo da se neometano nastavi imenovanjem drugog sudije, baš kao u slučaju kad je umro sudija Ričard Mej tokom procesa Slobodanu Miloševiću.

(RSE)