36-godišnjakinja je prvi put liječena od raka u dobi od dvije godine. Kada je imala 15, utvrđen joj je rak maternice. U 20. godini hirurški je uklonjen tumor žlijezde slinovnice. Godinu dana kasnije, imala je sarkom.

Dok je prolazila kroz svoje 20-e i 30-e, dijagnostikovano joj je nekoliko različitih tumora. Ukupno ih je imala 12, od kojih je pet bilo maligno. Stoga je međunarodni tim naučnika, predvođen stručnjacima iz španskog Nacionalnog instituta za istraživanje raka, uzeo uzorke njene krvi i sekvencirao DNA kako bi analizirao genetske mutacije unutar hiljada pojedinačnih stanica.

Nikad do sada viđeno kod ljudi

Pritom su otkrili nešto čudno; ova je žena imala jedinstvenu mutaciju zbog koje je bila izrazito sklona razvoju tumora. Imala je mutaciju u obje kopije gena MAD1L1, što do sada nije viđeno kod ljudi. Naime, i prije su zabilježene mutacije na tom genu; čak su ih imali i članovi obitelji pacijentice. Ali ovo je prvi put da je uočena promjena na obje kopije gena.

Gen MAD1L1 odgovoran je za ključni dio mehanizma koji pomaže poravnati kromosome prije dijeljenja stanice. Dvostruka (ili homozigotna) mutacija gena MAD1L1 bila je smrtonosna za embrije miševa, tako da je vrlo iznenađujuće da je otkrivena kod ljudi.

Ove mutacije su kod 36-godišnjakinje prouzrokovale disfunkciju pri replikaciji stanica i nastanak ćelija s različitim brojem hromozoma. Otprilike 30-40 posto njenih krvnih ćelija imalo je abnormalan broj hromozoma, piše Science Alert.

Hromozomi su način na koji je priroda uspjela da riješi problem razdvajanja dvije identične molekule DNA na suprotne polove ćelije za vrijeme mitoze i mejoze.

"Još uvijek ne razumijemo kako se pacijentkinja mogla razviti tokom embrionalne faze"

Osobe s rijetkim sindromom MVA imaju u nekim ćelijama različit broj hromozoma te često probleme pri razvoju, mikrocefaliju (gdje je djetetova glava manja od prosječne), kognitivne poteškoće te su skloniji razvoju tumora. No, u ovom slučaju, pacijentkinja nije imala intelektualnih teškoća i živjela je relativno normalnim životom.

"Još uvijek ne razumijemo kako se pacijentkinja mogla razviti tokom embrionalne faze, niti kako je mogla prevladati sve te patologije", rekao je molekularni biolog Marcos Malumbres iz španskog Nacionalnog instituta za istraživanje raka.

Mada još uvijek nije poznata tačna uloga aneuploidije (odstupanja od broja hromozoma) pri razvoju raka, utvrđeno je da oko 90 odsto tumora ima ćelije raka s dodatnim ili manjim brojem hromozoma.

Studija je otkrila da osobe s aneuploidijom, poput 36-godišnje žene, imaju pojačani imunološki odgovor; što bi moglo pružiti nove mogućnosti za kliničko liječenje pacijenata s ovim stanjem.

Istraživanje naziva Biallelic germline mutations in MAD1L1 induce a syndrome of aneuploidy with high tumor susceptibility objavljeno je u časopisu Science Advances.

Izvor: Index