Prema podacima UN-a, broj globalne populacije trenutno raste najsporijom stopom od 1950. godine, a Crna Gora nije izuzetak. Iako je za prethodnih stotinu godina, broj stanovnika udvostručen, u posljednjih 30 rasta nema. Štaviše, imamo negativan prirodni priraštaj. Crna Gora stari.

Demografkinja Mileva Brajušković Popović kaže da uzrok negativnih trendova u Crnoj Gori negativna stopa nataliteta u čijoj osnovi su smanjene stope fertiliteta, što znači smanjivanje učešća mladih u populaciji, dakle smanjenu bazu za reprodukciju stanovništva, s jedne strane, a sa druge strane, povećanje učešća srednjovječnih i starih generacija u ukupnom stanovništvu. To je dovelo do povećanja stope mortaliteta. Rješenje treba da nađe država.

"U našem slučaju to je pro-natalitetna populaciona politika. Dakle, jedan dobar instituicionalni okvir čija bi svrha bila analiza podataka, predlaganje mjera, monitoring sprovođenja tih mjera", kaže Brajušković Popović.

Budući da je, prema riječima naše sagovornice, riječ o aktivnostima koje ne daju rezultate na kratke staze, već kasnimo. Za mlađu i brojniju Crnu Goru hitno nam je potrebna sveobuhvatna populaciona politika.

Što se tiče prilika u svijetu Kina je trenutno najmnogoljudnija zemlja, a očekuje se da će je u 2023. godini sustići Indija.

Stanovnica Nju Delhija Madhusmita Bisvas kaže da raste nezaposlenost. Zbog toga će biti više krađe, silovanja, ubistava.

"Nju Delhi nije bio ovakav prije pet godina. Pogledajte gužvu. Kada uđete u nju, teško je disati. Ljudi vas guraju, pritiskaju", kaže ona.

U sedam država živi polovina svjetske populacije, a pored Kine i Indije, najmnogoljudnije su Sjedinjene Države, Pakistan, Brazil.

Najveći izazovi tih nacija su prije svega siromaštvo, zdravstveno osiguranje i nedostatak radnih mjesta.

U Nigeriji su, sve to hronični problemi. Adeleke Omolajo, medicinska sestra kaže da u nekim kulturama vlada mišljenje da što više imate djece, snažniji ste.

To, međutim, nije tačno. Ljudi se moraju edukovati. No, na institucijama je da porast broja stanovnika iskoriste kao novu priliku, a ne prepreku.

Sanghamitra Sing, demografkinja ističe da povećanje broja ljudi na planeti može biti ili dobrobit ili katastrofa, a to zavisi od toga koliko država ulaže u mlade, njihovo zdravlje i stvaranje mogućnosti za dobar život.

"Od pojave homo sapiensa, negdje 50.000 godina prije nove ere, broj ljudi se gotovo neprestano povećavao. Oko nulte godine na Zemlji je živjelo 190 miliona ljudi. U 19. vijeku došli smo do prve milijarde, drugu premašili 1928. Do današnjih osam milijardi nije prošlo ni sto godina, dok je rast sa sedam na osam milijardi trajao tek jedanaest", objašnjava Sing.

RTCG