Ona je, u intervjuu za PR Centar, kazala da je, u zemlji koju pogađa ozbiljna institucionalna kriza, sa Vladom bez legitimiteta, Ustavnim sudom bez kvoruma za odlučivanje, Skupštinom koja donosi izmjene sistemskih zakona mimo procedure, a gdje svakog dana grupe građana protestuju na ulicama zbog neriješenih socijalnih, ekonomskih, ustavnih i komunalnih pitanja, potrebno ozbiljno i odgovorno pristupanje donosioca odluka na svim nivoima vlasti.

"Prije svega zakonodavne, koju predstavlja Skupština, izabrana od strane građana da zastupa njihove interese, a svakako i izvršne i sudske grane vlasti. Nasuprot tome, svakodnevno svjedočimo nespremnosti čelnika da nađu zajednički imenitelj i pokažu odgovornost prema građanima", rekla je Bešić.

Prema njenim riječima, u takvoj situaciji izbori du ključni preduslov, navodeći da je za njihovo održavanje potrebno obezbijediti minimum uslova, za šta u ovom trenutku nije sigurna da postoji spremnost.

"Očigledno da ćemo i te izbore dočekati bez napretka u reformama izbornog zakonodavstva, a pitanje otvorenih lista zaslužuje ozbiljnu debatu i konsenzus u okviru procesa, na nikako još jedno 'ad hoc rješenje'. Naravno, sami po sebi izbori neće riješiti problem, ukoliko se njihov rezultat bude doživljavao i dalje kao ključ za postavljenja, a ne za zastupanje interesa društva i dovođenje institucija u službu građana", smatra Bešić.

Na pitanje kako bi Crna Gora trebalo da se odredi prema mišljenju Venecijanske komisije o izmjenama Zakona o predsjedniku, Bešić je napomenula da očuvanje ustavnog poretka treba da bude prioritet svakog građanina, a posebno činioca državne vlasti, "naročito u uslovima nefunkcionalnosti Ustavnog suda u čijoj su nadležnosti ovakva pitanja".

"Svako postupanje koje dovodi do narušavanja balansa između grana vlasti i njihovih nadležnosti, nosi rizik od trajnih posljedica po sistem i društvo u cjelini. Nezahvalno je predviđati stav Venecijanske komisije po bilo kom pitanju, ali se svakako o tome koliko ozbiljno doživljavaju ovo pitanje, može vidjeti iz činjenice da će mišljenje iznijeti kao hitno, prije sljedeće zakazane plenarne sjednice", rekla je Bešić.

Smatra da bi o određenju prema tom mišljenju bilo neumjesno govoriti unaprijed.

"Ipak, mogu reći da bih željela da se ono uvaži na adekvatan način, imajući u vidu punopravno članstvo Crne Gore u Savjetu Evrope i jedini cilj oko koga postoji opšti društveni konsenzus, a to je da Crna Gora postane i punopravna članica Evropske Unije", dodala je Bešić.

Upitana kako komentariše sve učestalije proteste građana, Bešić je kazala da su građanski protesti legitiman način izražavanja nezadovoljstva kada se interesi građana koji zahtijevaju ili brane svoja prava, ne mogu zadovoljiti institucionalnim putem.

"Posljednjih nekoliko godina svjedočimo da građani sve češće biraju proteste kao izraz demokratije, što korespondira sa sve izraženijim nepovjerenjem u institucije. Od avgusta 2020. godine imamo nestabilnu većinu u parlamentu (41/40) što je unaprijed prognoziralo previranja u društvu i izraze nezadovoljstva", kazala je Bešić.

Ocijenila je da ovi protesti, koji spadaju u brojnije, govore u prilog potrebi za iznalaženjem legitimnog, institucionalnog rješenja i stabilizaciji društva.

"Ukoliko želimo Evropi da pošaljemo poruku da smo spremni da se uključimo u zajednicu razvijenih demokratskih zemalja, moramo da biramo ozbiljne i odgovorne političare, koji će imati dovoljno političke zrelosti i formirati stabilnu Vladu sa prioritetom u reformama i napretkom u procesu integracija“, zaključila je Bešić.