U svom uvodnom obraćanju Vladimir Obradović, državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore istakao je da tokom pandemijskog perioda zdravstveni sistemi širom svijeta pretrpjeli su ogromne udare.

"I crnogorsko zdravstvo suočilo se sa brojnim izazovima, koje smo rješavali na najbolji mogući način I posebno u korist zaštite zdravlja naših građana. Dotrajala infrastruktura, zastarjela oprema, manjak medicinskog osoblja- sve to značajno je doprinijelo da odgovor i borba sa COVIDom bude teška i izazovna.Uz podršku Vlade Crne Gore, Ministarstvo zdravlja predano radi na jačanju zapuštene zdravstvene infrastrukture, a koja trenutno zahtijeva ulaganja od više stotina miliona eura. Klinika za mentalno zdravlje, klinika za infektivne i kožne  bolesti uveliko se grade i vjerujem da ćemo u narednom periodu biti svjedoci novog kvaliteta kakav zdravstveni sistem, zaposleni u njemu i građani itekako očekuju. Već za desetak dana kreće izgradnja  Operativnog centra za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje te rekonstrukcija i opremanje 9 mikrobioloških laboratorija širom zemlje", kazao je Obradović.

Prilikom otvaranja sastanka, dr Igor Galić,direktor Instituta za javno zdravlje ukazao je da u adekvatnom odgovoru na bilo koju vanrednu situaciju centralnu ulogu imaju bolnice i u tom smislu bezbjednost i pripremljenost bolnice je od izuzetnog značaja.

"Ovonedeljna obuka nam je pomogla da sagledamo metodološki okvir za procjenu  trenutnog stanja bolničkih kapaciteta kako bismo nadogradili sistem. Za pravilno funkcionisanje kriznog operativnog centra ,čija izgradnja započinje sredinom sledećeg mjeseca u IJZCG, neophodna je pravilno uspostavljena zdravstvena infrastruktura po pitanju ljudskih, protokolarnih i kapaciteta opreme. Alati koje smo ovom prilikom dobili na korišćenje biće upotrijebljeni za procjenu svih bolnica u predstojećem periodu. Zahvaljujem na dosadašnjoj saradnji i nacionalnoj kancelariji SZO i lično gospođi Mini Brajović", rekao je on.

Prema riječima dr Mine Brajović, šefice SZO Kancelarije u CG, nakon iskustva sa COVID 19 pandemijom, svima je jasno da promjena paradigme u smislu insistiranja na proaktivnom odnosu u stvaranju sistema bezbjednih bolnica, sposobnih da apsorbuju šok izazvan krizom, adaptiraju se na povećani zahtjev za zdravstvenom podrškom I uspješno se transformišu, predstavlja imperativ 21 vijeka.

Pozdravljajući posvećenost nacionalnih zdravstvenih vlasti I menadžmenta bolničkog sektora na unaprijedjivanju bezbjednosti bolnica dr Brajovic izrazila je ocekivanje da će identifikovani timovi koji su uspješno savladali metodološki pristup za procjenu bezbjednosti sprovesti samo-procjenu bolnica u predstojećem periodu.

Prema njenom mišljenju, za kvalitativni iskorak u smislu unaprijedjivanja zdravstvene sigrnosti I bezbjednosti bolnica procjena bolnica ne smije biti svrha samoj sebi već input za iniciranje izrade pojedinačnih bolničkih planova za pripremljenost I odgovor na buduće krize, koji ce biti testirani na redovnoj osnovi kroz vježbe simulacija I slicno.

"Čekanje krize da bi se identifikovala slaba karika I kroz improvizaciju naša  ad hoc rešenja je “skup sport”, ali istovremeno i potvrda da bolnice nisu bezbjedne",zaključila je dr Brajović.