On je na sjednici Vlade rekao da se to odnosi na one koji su prilikom konverzije na evro neopravdano podigli cijene i tako smanjili kupovnu moć građana i nanijeli štetu privredi povećavajući ionako visoku inflaciju.

Takodje je najavio da će nadležne službe pojačati kontrolu cijena, pozvavši gradjane da nastave da prijavljuju one koji ne poštuju vladin zaključak o vraćanju cijena na one koje su važile do 31. decembra.

Uz novčane kazne, premijer je najavio mogućnost ukidanja subvencija za energente.

"U krizi je važna solidarnost i odgovornost i ponašanje koje nije profitersko", ocijenio je Plenković.

Pomoćnica glavnog državnog inspektora Vedrana Filipović Grčić rekla je su inspektori dosad obavili gotovo 700 kontrola, a u 178 su utvrdili neopravdano dizanje cijena od 1. januara.

Prosječna poskupljenja u trgovinama su do 13 odsto. Najveće povećanje se bilježi u uslužnim djelatnostima, zatim u trgovinama na malo, posebno kada je riječ o pekarskim proizvodima koji su poskupeli 15 odsto, ali su negdje zabilježena poskupljenja i do 30 odsto.

"U trgovinama je više od 70 odsto subjekata vratilo cijene prije uvođenja eura. Kod frizerskih usluga, njege tijela došlo je prosječno do porasta cijena od 20 odsto, a kod nekih su cijene porasle i 50 odsto", dodala je ona.

Visina zaprijećene kazne je od 1.000 do 26.000 eura.

U Hrvatskoj je od 1. januara zvanična valuta euro, a kuna se još može koristiti do nedelje, 15. januara.

Do kraja 2023. novčanice i kovanice kuna mogu da se zamijeniti za euro po fiksnom kursu od 7,5340 u poštama, poslovnim bankama i poslovnicama Fine, a potom od 2024. samo u Hrvatskoj narodnoj banci.