Pored ekstraporeza na primanja veća od 100.000 dinara, izmjena poreskih zakona, prema aktuelnoj ideji, uključivala bi i šest odsto zaposlenih koji zarađuju i po nekoliko hiljada evra mjesečno, ali izbjegavaju bilo kakvo plaćanje nameta na plate. Ovom mjerom u Nemanjinoj 11 planiraju da nadomjeste dio manjka koji bi nastao smanjenjem nameta na zarade koji plaćaju poslodavci, a visok deficit, prema aktuelnim predlozima, pokušaće smanjiti i uvođenjem reda u sivu zonu.
Izvor “Blica” tvrdi da bi se porez na zarade od bogataša i mogao naplatiti, ali da očekivanja od rada na crno nisu velika.
- Oko 60 odsto prometa robe i usluga nije oporezovano, a praktično je tek petinu sive zone moguće dovesti u red. Veliki broj ljudi su šverceri na pijaci, samo na Buvljaku u Pančevu se godišnje prometuje oko 200 miliona evra robe. Istovremeno je gotovo nemoguće legalizovati hauzmajstore, studente koji daju časove po kućama i mnoge druge usluge - tvrdi izvor "Blica" iz Vlade Srbije.
Na potezu bi trebalo da budu terenske inspekcije. Moglo bi se očekivati zabrana prodaje gotovih proizvoda na pijacama, tekstila, elektromaterijala, prehrambenih proizvoda... Inspekcije bi mogle da promjene radno vrijeme, da rade noću kada ugostitelji uglavnom drže radnike na crno. Veće kontrole biće i na građevinama.
Predsjednik Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić kaže da su dosadašnji rezultati bili slabi jer inspekcije nisu imale dovoljne kapacitete, pa ih je bilo lako i podmititi. Zato je ova organizacija Vladi Srbije kao ključ problema predložila inspekcije i to objedinjene. Praktično, pet do deset inspekcija koje bi činile ukupno tridesetak ljudi, provjeravavalo bi rad poslodavaca. Na taj način, tvdi Rajić, korupcija bi bila svedena na minimum, a rezultati bolji.
Rada „na crno” ima u svim granama privrede, najviše u građevinarstvu, poljopriredi, trgovini i ugostiteljstvu (skoro 15 odsto), te tekstilnoj industriji. Ako se uzme srednja procjena - da u Srbiji ima 600.000 ovakvih radnika, računica kaže da država na osnovu neplaćenih doprinosa gubi 5,4 milijarde evra godišnje.
