Otvarajući raspravu o Nacrtu zakona o vojnom budžetu 2024 – 2030, branio je tekst koji “ne predlaže radikalni prekid s našim istorijskim modelom”, ali predlaže njegovo “prilagođavanje” u kontekstu “jače konkurencije između velikih sila, kao posljedica širenja nuklearnog oružja”.

Objasnio je da tekst ima za cilj “nastaviti popravljati odbrambeni alat koji je oštećen u prošlosti kao rezultat kratkoročnih politika”, posebno u smislu modernizacije nuklearnog odvraćanja, poboljšanja tretmana trupa, kao i ulaganja u kibernetičke, svemirske i pomorske oblasti.

Očekuje se da će se rasprava brzo usmjeriti na pitanje dijela bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji se izdvaja za odbrambenu potrošnju, a koji se Francuska obavezala podići na dva odsto, u skladu s onim što zahtijeva njeno članstvo u NATO-u.

Lecornu je istakao kako se očekuje da će taj cilj biti ostvaren do 2027. godine, odnosno na kraju drugog petogodišnjeg mandata predsjednika Emanuela Makrona.

Projekt suočen s kritikama protivnika

Projekt se suočava s kritikama protivnika, jer se najznačajnije povećanje budžeta za vojnu potrošnju ostavlja za period nakon kraja Makronovog drugog mandata.

Lecornu je naglasio da su povećanja državnog budžeta za francusku vojsku krenula od prvog predsjedničkog mandata.

Ministar je istakao da “vojna potrošnja mora ostati održiva za naše javne finansije”, dok opozicija poziva na veća ulaganja Vlade na ovom polju tokom sadašnjeg predsjedničkog mandata.

Objasnio je da su dodatna ulaganja definisana ”prema potrebama” vojske i ”proizvodnim kapacitetima naše industrije”.

Međutim, opozicija je izrazila zabrinutost zbog kašnjenja isporuke velikog broja teške opreme, poput oklopnih vozila “Scorpion”, borbenih aviona “Rafale”, odbrambenih i ofanzivnih fregata.

Poslanici ljevice predstavili su kontraprojekat koji poziva na izlazak iz udružene komande NATO-a i preispitivanje “privilegovanog partnerstva” s Njemačkom.

Takođe, ekolozi i komunisti protive se izgradnji novog nosača aviona.

Izvor: Al Jazeera Balkans