"Dan" je ranije objavio da su socijalna davanja u Crnoj Gori u poslednjih 10 godina uvećana za iznose od 16 do 31 euro, a u ovom trenutku materijalno obezbjeđenje porodice, koje dobija oko 6.500 familija sa oko 28.000 članova, iznosi od 80,23 eura za pojedinca, do 152 eura za petočlanu ili familiju sa više članova.
"Ovo je posebno došlo do izražaja tokom drastičnog rasta cijena namirnica u poslednjih par godina, gdje smo npr. imali inflaciju u Crnoj Gori koja je iznad inflacije 17 od 20 država članica Eurozone i gotovo dvostruko veću nego što je prosječna u zemljama Eurozone. Znamo i da je vrijednost minimalne potrošačke korpe (bez imputirane rente) prešla 800 eura i za 120 eura je veća nego početkom prethodne godine. Na tu problematiku simboličnog povećanja iznosa materijalnih davanja (MOP-a, tuđa njega i pomoć i dr.) ukazujem već duži vremenski period i tražim da se ista povećaju. Krajem prošle godine je Skupština Crne Gore prihvatila moj predlog zaključka kojim je zadužila Vladu Crne Gore da kroz izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti predvidi povećanje iznosa određenih materijalnih davanja (materijalno obezbjeđenje, tuđa njega i pomoć…), imajući u vidu značajan porast troškova života, kao i činjenicu da su ove socijalno ranjive kategorije građana ostale bez adekvatne podrške u prethodnom periodu drastičnog rasta cijena. Prihvaćen je i moj predlog da se sredstva za sprovođenje navedenih povećanja obezbijede kroz racionalizaciju određenih budžetskih izdataka (ugovori o djelu, konsultantske usluge, službena putovanja, administrativni materijal i sl.) i iz tekuće budžetske rezerve. Nadam se da će ove godine biti predloženo navedeno zakonsko rješenje, kako bi se donekle olakšao veoma težak život značajnog broja građana", istakao je Mugoša.
On kaže da je jedan od osnovnih problema kod donosilaca odluka nerazumijevanje svrhe, odnosno ciljeva socijalne politike.
"To se npr. može jasno vidjeti kroz ad hok izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, gdje se pod naletom demagogije definišu rješenja koja znače novčana izdvajanja za sve umjesto za one kojima je namijenjen taj zakon a to su ranjive kategorije. Prosto, donosioci odluka neće ili ne žele da shvate da je shodno navedenom zakonu "Socijalna i dječja zaštita djelatnost kojom se obezbjeđuju i ostvaruju mjere i programi namijenjeni pojedincu i porodici sa nepovoljnim ličnim ili porodičnim okolnostima, koji uključuju prevenciju, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku". Posljedica toga je da milioni eura uz budžeta odlaze onima koji nisu u stanju socijalne potrebe, umjesto da se ta sredstva usmjere na izdašniju novčanu pomoć i jačanje socijalnih servisa usmjerenih na one koji su zaista u nepovoljnom položaju", smatra Mugoša.
Razvijati i servise za smanjenje siromaštva
Mugoša ističe da samo dobro osmišljeni programi koji u sebi integrišu usluge socijalne, odnosno dječije zaštite, obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja mogu osnažiti potencijale siromašnih ili onih u riziku od siromaštva da vode produktivan život.
"Zato uvijek pored fokusiranih novčanih izdvajanja za one kojima su ista neophodna, insistiram na jačanju brojnih neophodnih socijalnih servisa, odnosno na dostupnosti obrazovanju, zdravstvu, tržištu rada svih onih koji su siromašni ili u riziku od siromaštva", zaključuje on.
Komentari