Današnjoj agori, kako je saopšteno iz te NVO, na kojoj su dodijeljene diplome učesnicima i učesnicama Interkulturalnog kapma, prethodilo je istraživanje stavova mladih od 15 do 30 godina, kao i kvalitativno istraživanje stavova putem fokus grupa.

Suzan Šejfer, v.d. šefice Odjeljenja za medije, kulturu i obrazovanje u Američkoj ambasadi, istakla je zadovoljstvo zbog učešća Ambasade SAD u osnaživanju mladih u Crnoj Gori kroz brojne inicijative i programe.

„Ponosna sam što je Ambasada SAD u Podgorici podržala projekat „Djelujem – mijenjam“ kroz naš Program malih grantova Demokratske komisije, čiji je cilj da spriječi radikalizaciju među mladima podsticanjem građanskog aktivizma kroz umrežavanje i osnaživanje”, kazala je Šejfer.

Ona je podvukla neophodnost edukacije mladih o vrijednostima različitih perspektiva.

„Moramo njegovati prihvatanje i toleranciju prema onima koji se razlikuju od nas. Nažalost, povratne informacije od učesnika/ca kampa potvrđuju nalaze istraživanja CGO-a o stavovima mladih u Crnoj Gori – manju toleranciju prema određenim marginalizovanim grupama i osjećaj ravnodušnosti prema političkom učešću, pri čemu mnogi vjeruju da njihov glas nije bitan. Mladi su najdragocjeniji resurs zemlje, a ulaganje u obrazovanje mladih, formalno i neformalno, vodi ka prosperitetu. Zato moramo osnažiti mlade da postanu aktivni članovi svojih zajednica. Promovišući toleranciju, razumijevanje i poštovanje različitosti, stvaramo i okruženje u kojem se mladi osjećaju cijenjeno i uključeno, smanjujući njihovu osjetljivost na ekstremističke ideologije”, poručila je ona.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, mišljenja je da pozicija mladih, posebno u kontekstu inkluzije i radikalizacije mora biti jedna od najznačajnijih tema u društvu.

„Mladi se često opisuju kao oni na kojima budućnost ostaje i koji imaju potencijal da oblikuju društvo na bolje. Međutim, nedovoljno se govori o izloženosti mladih raznim uticajima i snagama koje ih mogu odvesti ka inkluziji ili, nažalost, ka radikalizaciji. Stoga je ključno da razumijemo ovaj osjetljiv balans i da radimo na stvaranju okruženja koje promoviše inkluziju, toleranciju i razumijevanje”, kazala je Uljarević.

“Crna Gora je multietničko i multikonfesionalno društvo u kojem je radikalizacija posebno opasna. Na žalost, naša istraživanja ukazuju da njenu prisutnost u društvu prepoznaje blizu polovine građana i građanki. Zato je ključno da se radi na ciljanima programima koji promovišu socijalnu koheziju, interkulturni dijalog i građansko angažovanje među mladima. Pružanjem mogućnosti za lični razvoj mladi mogu biti osnaženi da postanu agenti pozitivnih promjena u svojim zajednicama,” zaključila je ona.

Anđela Miličić, članica Upravnog odbora Mreže za mlade Crne Gore, istakla je da nejednaki pristup kvalitetnom obrazovanju koje odgovara potrebama tržišta i nedostatak prilika za sve mlade ljude može značajno ograničiti njihovu socio-ekonomsku integraciju.

„Institucije moraju osigurati pristup obrazovanju bez obzira na socio-ekonomski status, pol, etničku pripadnost ili geografski položaj. Takođe, mladi mogu preuzeti ulogu promovisanja jednakosti u pristupu obrazovanju kroz aktivizam i zagovaranje“, smatra Miličić.

Ona se osvrnula i na problem nesigurnih poslova mladih, kao i nedovoljne uključenosti u procese donošenja odluka, gdje je ukazala na odgovornost institucija, ali i izostanak proaktivnosti mladih.

„Mladima nije data pozicija iz koje mogu da donose odluke, niti smo mi učeni da donosimo odluke i preuzimamo odgovornost. Mladi danas nijesu zainteresovani za uključivanje u procese koji se tiču njihovog budućeg života pa ni svijesni da od njihovog pokretačkog duha, zavise promjene u društvu“, poručila je Miličić.

„Kada mladi nemaju interes ili povjerenje u političke procese i institucije, mogu se osjećati isključenima i frustriranima. To dalje može voditi traženju alternativnih puteva za izražavanje tih nezadovoljstava i ostvarenje promjena, a nekad uključuje i ekstremističke ili radikalne ideje”, kazao je Enes Pućurica, mladi evropski ambasador Crne Gore (YEA).

Komentarišući marginalizaciju mladih, on ističe kao negativnu bazu nedostatak informacija i kritičkog razmišljanja kod mladih što otvara mogućnost manipulacije od strane ekstremističkih grupa.

„Kako bi se spriječila radikalizacija mladih, važno je osnažiti njihovu političku svijest i participaciju. To uključuje edukaciju o političkom procesu, demokratskim vrijednostima, ljudskim pravima i kritičkom razmišljanju, ali i uvođenje ili poboljšanje građanskog obrazovanja u školske programe i organizaciju političkih obrazovnih programa za mlade”, sugerisao je Pućurica.

Amra Ramdedović, učenica Gimnazije „Panto Mališić” u Beranama i učesnica Interkulturalnog kampa CGO-a, smatra da vladavina prava u Crnoj Gori postoji samo na papiru.

„Naša realnost je drugačija – često se njeguje mržnja i netolerancija, a premalo je znanja o tome što je interkulturalizam“, navodi ona.

Ramdedović ističe podložnost mladih manipulaciji i prenošenjem stavova odraslih.

„Porodica stvara ambijent i utiče na to u kakvu osobu neko dijete izrasti. U školama se suočavamo sa diskriminacijom i nasiljem. Nastavni kadar u Crnoj Gori ne reaguje adekvatno na znakove lošeg ponašanja, već od malena slušamo rečenicu: „Ko se bije ,taj se voli“ . Time se odobrava nasilje, zanemaruju potrebe drugih… Da bi se to promijenilo moramo raditi na odstranjivanju neprihvatanja različitosti. Vjerujem da smo mi generacija koja će ovome stati na kraj i pokazati da neke ključne stvari iz našeg Ustava mogu postati realnost”, poručila je Ramdedović.

Vasilije Đurković, učenik Srednje mješovite škole Andrijevica i učesnik Interkulturalnog kampa CGO-a, osvrnuo se na barijere na koje mladi nailaze.

„U većini gradova ne postoje omladinski klubovi, nema kancelarija za mlade, što dovodi do toga da mladi ne poznaju mehanizme koji mogu da ih uključe u proces donošenja odluka, mada i ta uključenost je dosta formalna u mnogim slučajevima. Kontradiktorno je da se za zakone koji su vezani za mlade mladi ne pitaju. To treba mijenjati, jer najbolje mladi znaju šta je njima potrebno”, kazao je Đurković.

On je ohrabrio mlade da se aktiviraju i pokažu da mogu biti pokretači promjena.

„Oni kojima odgovara da budemo tihi neće nam reći da pustimo glas. To moramo sami uraditi, a za čekanje nemamo vremena”, zaključio je on.

Agora je okupila oko 40 učesnika iz institucija, nevladinih organizacija, medija, akademskih i studentskih udruženja.

Na agori “Mladi danas za budućnost sjutra” su dodijeljene diplome učesnicima Interkulturalnog kampa koji su uspješno završili: Erna Karalić, Armin Čokrlija, Najda Hodžić, Ena Bučan, Tarik Idrizović, Fikret Krcić, Nikola Bošković, Junuz Canović, Armend Redžematović, Amra Ramdedović, Nemanja Dragović, Bojana Marinković, Janko Babović, Vasilije Đurković, Katarina Ivanović, Tarik Prekić, Jovan Backović, Andrija Jovanović, Andrijana Šćepanović, Tamara Adžić, Anja Mićanović, Tara Kovačević, Jovan Joksimović, Elena Vitić, Anđela Ivanović, Tamara Tujković i Kalina Gredo.