Na ovaj svijet stigao je prije 167 godina u Smiljanu kod Gospića, malom mjestu koje nije sugerisalo da bi jednom tolikom umu uspjelo da ponudi odskočnu dasku prema naučnim vrhuncima. Ali, njegovi roditelji i učitelji u osnovnoj školi usmjerili su ga prema srednjoškolskom obrazovanju u Gospiću, gdje je završio nižu realnu gimnaziju.

Sjećajući se djetinjstva jednom je kazao da je s ocem Milutinom vježbao “jačanje pamćenje i razuma” i razvijanje kritičnosti, ali da sklonost izumima duguje majci Georgini Mandić, “koja je bila toliko vješta da bi mogla isplesti tri čvora na trepavici”.

Proganjala ga je pomisao da će nakon završetka Više realne gimnazije u Karlovcu morati očevim stopama i da će postati pravoslavni sveštenik, ali otac ga je oslobodio te “dužnosti” i ohrabrio da krene svojim putem.

Upisao je Višu politehničku školu u Gracu. Međutim, zbog razoružanja Vojne krajine Tesla je na drugoj godini izgubio stipendiju pa se neko vrijeme bavio kockom kako bi zaradio novac za školovanje. Bezuspješno. Potom je pokušao da ode na studije u Prag, ali ni tu nije imao sreće jer nije znao češki ni grčki, što je bio uslov upisa na fakultet. Zato je počeo da radi razne poslove, čak je i podučavao djecu u gospićkoj školi, ali sve se promijenilo kada je otišao u Budimpeštu i kompaniju Tivadar Puškaš, preko koje je došao do Pariza i Continental Edison Company. Tako se 1884. domogao prilike da ode u Njujork, prije svega zato što su njegovi nadređeni prepoznali kakvog genijalca imaju u svojim redovima. Tamo je došao do Tomasa Edisona i sve ostalo je istorija.

Svejedno, kako je kazao u više navrata, mučilo ga je nedovršeno školovanje. I tu je težnju namirio 1894, kad je dobio počasne doktorate uglednih američkih univerziteta Kolumbia i Jejl, kao i brojne druge nagrade.

Većinu života Tesla je proveo u SAD, radeći u različitim kompanijama i laboratorijima, među kojima su i one koje je sam osnovao.

Tesla je svetski čovek. On je odrastao na ovim prostorima, ali su mu tek SAD omogućile da se ostvari i da postane ono što je postao.

Tamo je patentirao oko 700 izuma na području elektrotehnike i radiotehnike. Glavni su cjelovit sistem proizvodnje, prenosa i primjene izmjeničnih višefaznih struja, stvaranje i primjena visokofrekventnih struja uz visoke napone, načela radiotehnike, medicinska primjena visokofrekventnih struja, radiolokacija, radar, daljinsko upravljanje i dr.

Projektovao je i na vodopadima Nijagare izveo prvu hidroelektranu za izjmeničnu struju, a i prvu hrvatsku hidroelektranu na Krki.

Bavio se mišlju kako da iskoristi gornje slojeve atmosfere za prenos električne energije s jednog kraja svijeta na drugi, kao i idejom kako osvijetliti mračnu stranu Zemlje.

Tesla je 1917. primio prestižnu Edisonovu medalju, a po njemu je nazvana i međunarodna jedinica gustine magnetnog toka.

Neki biografi tvrde da je Tesla bio jedna od najslavnijih osoba u američkoj štampi 20. vijeka. Na njegov 75. rođendan, zauzeo je naslovnicu magazina Time, a primio je i čestitke više od 70 istaknutih osoba iz područja nauke i inženjerstva, uključujući i onu Alberta Ajnštajna. Časopis Life uvrstio ga je 1997. među stu najvažnijih ljudi u posljednjih hiljadu godina. Za njega kažu da je jedan od velikana koji su preusmjerili tok ljudske istorije.

Iako će se česti isticati njegova naivnost i nepoznavanje kapitalističkog, korporativnog načina razmišljanja koje je krasilo Edisona, bitnije je razmišljati u smjeru šta je Tesla sve ostvario. Jer, Edison nikad ne bi našao drugog Teslu, ali Tesla bi vrlo lako mogao da nađe drugog Edisona.

U Beogradu je 1952. osnovan Muzej Nikole Tesle, u koji su prenijeti njegovi posmrtni ostaci, a u rodnom Smiljanu 2006. i Memorijalni centar.