Tenzije na sjeveru Kosova počele su krajem maja, kada su lokalni Srbi počeli proteste protiv novih albanskih gradonačelnika Zvečana, Leposavića i Zubinog Potoka. Oni traže povlačenje gradonačelnika i specijalnih jedinica kosovske policije. Međunarodna zajednica traži od tamošnjih vlasti da povuku policiju i nove gradonačelnike iz opštinskih zgrada i raspišu nove izbore. U međuvremenu, od Srbije se traži da ubijedi Srbe da bezuslovno učestvuju na novim izborima.

Albanski premijer Edi Rama najavio je kraj ove inicijative još 23. juna, da bi je 1. jula proglasio završenom.

"Ova inicijativa je stvorena za unapređenje Berlinskog procesa i ta misija je i ostvarena", kazao je Rama.

Ipak, ta njegova izjava bila je iznenađenje za zvanični Beograd.

"Ne mogu da vjerujem da je Edi Rama rekao tako nešto", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

U Sjevernoj Makedoniji nije bilo reakcija na Raminu izjavu."Otvoreni Balkan" izazvao je mnoge političke nesuglasice i u Crnoj Gori. Ovu inicijativu podržao je premijer Dritan Abazović, dok je protiv nje bio bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. "Otvoreni Balkan" je izazivao i unutarpartijske nesuglasice, pa je na podršku inicijativi koju je uputio sadašnji predsjednik države Jakov Milatović odgovorio predsjednik njegove partije, Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, tvrdeći da ona nije dobra za Crnu Goru.

Tokom sastanaka u okviru "Otvorenog Balkana" potpisano je nekoliko sporazuma između tri zemlje učesnice – Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Vlast u Albaniji smatra da su postignuća bila velika, dok za opoziciju inicijativa nije postigla ništa više od toga da je Srbiji dala dominantnu ulogu na Balkanu i, kako smatraju, obnovila sliku Vučića i Srbije u međunarodnoj areni.

Među velikim dostignućima ističe se ekonomska saradnja, slobodno kretanje ljudi na granicama, liberalizacija komercijalne razmjene, priznavanje profesionalnih licenci, donekle čak i diploma, odnosno približavanje tržišta Zapadnog Balkana.O toj temi su na EURONEWS Albania, jednoj od najgledanijih albanskih televizija, govorili Škljzen Malići sa Kosova i Nikola Gegaj, funkcioner crnogorske Demokratske partije socijalista.

Malići, poznati kosovski analitičar političke scene na Balkanu, smatra da je "Otvoreni Balkan" bio kompatibilan sa Berlinskim procesom.

"Razlikovali su se samo prema pokretačkoj motivaciji, kao i po dinamici realizacije. Smatralo se da će se ovim projektom ubrzati proces evropskih integracija. Bio je planiran ne za tri države, nego za šest država zapadnog Balkana. Dakle, čim nijesu sve države prihvatile bio je nepotreban", kazao je Malići.

Kako je dodao, ako je početna ideja bila regionalna saradnja, imalo je smisla.

"Međutim, čim je nije prihvatilo svih šest država, svaki smisao se gubi.Takođe, moram naglasiti da se možda očekivalo da u ove četiri godine, od početne inicijative, Rama ubijedi Vučića da prizna Kosovo, ali očigledno da ni to nije uspio. Kosovo nije htjelo da rizikuje pa da opet bude sastavni dio neke nove Jugoslavije. Vučić je ovaj projekat koristio kao instrument za okupljanje svih Srba iz regiona", tvrdi Malići.

Gegaj smatra da bi ovaj projekat možda i imao nekog smisla da države zapadnog Balkana nijesu počele pregovore o članstvu u EU.

"Mi smo konstatno ponovljali da je "Otvoreni Balkan", što se tiče Crne Gore, sinonim za zamrzavanje evropskih integracija.Takođe, što se tiče ekonomskog razvoja regiona, ovaj projekat nema nikakvih prednosti u odnosu na već postojeće inicijative kao što je, na primjer, Berlinski proces. Ovo bi bilo samo dupliranje inicijativa i ništa više. Bili smo sigurni da će se nešto što je naopako počelo tako i okončati. Mislim da je "Otvoreni Balkan" nastao kada su se neki lideri razočarali u efikasnost procesa proširenja Evropske unije", zaključio je Gegaj.

Vučić: Inicijativa donijela korist

Nakon nedavnog sastanka Edija Rame i Aleksandra Vučića u Beogradu nije se moglo zaključiti da li je "Otvoreni Balkan" i dalje živ.

"Što se tiče "Otvorenog Balkana", mi smo zajedno sa Albanijom pokrenuli inicijativu i ona je donijela koristi za sve naše građane. Ona može da doprinese boljem standardu svih naših građana", istakao je predsjednik Srbije.

On je naglasio da će biti još razgovora na temu ove inicijative.

"Imaćemo i dalje sastanke na ovu temu, znate da pripremamo "Vinsku viziju". Naravno, pričali smo i o regionalnim pitanjima i našim pogledima na KiM, ali ne mislim da bi bilo ni fer ni korektno da to učinim u Raminom prisustvu, to ćemo ostaviti za nas, naše zemlje i dalji tok", izjavio je Vučić.