Značajne promjene nisu registrovane kod temperature mora i rijeka.

To su, pored ostalog, “Vijestima” kazali iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju zavoda (ZHMS).

“Kada je riječ o ekstremnim temperaturama, evidentno je da je posljednjih oko 20 godina učestala frekvencija ekstremnih temperatura i samim tim uspostavljaju se novi dnevni i mjesečni temperaturni rekordi. U pojednim meteorološkim situacijama izražene su značajnije oscilacije temperature u odnosu na klimatsku normalu. Postoji trend porasta temperature i to je nešto što se uklapa u globalnu sliku o klimatskim promjenama. Esktremno visoke temperature kod nas kreću se u opsegu između 40 i 45 (44,8 izmjereni rekord) stepeni”, rekli su iz ZHMS.

Za ovo ljeto, kažu da je u julu bilo kolebanja, a i da su julske temperature očekivane.

“Ovo ljeto je još u toku. U dosadašnjem periodu, bilo je određenih fluktuacija. Jun je bio malo hladniji u odnosu na ono što je bilo u posljednjih 20 godina. Tokom jula, događaji se uklapaju u ono što je klimatski obrazac u posljednjih 20 godina. U ljetnjem periodu postoji trend porasta temperature sa izraženijim fluktuacijama i za očekivati je da će se postojeći trend nastaviti u kontekstu globalnih klimatskih promjena”, rekli su “Vijestima”.

Kazali su i da temperatura mora u ljetnjem periodu u posljednjih 20 godina ne pokazuje značajne promjene.

“Prosječne mjesečne temperature mora u ljetnjem periodu iz godine u godinu pokazuju uravnoteženu vrijednost sa manje izraženim fluktuacijama u godinama kada je tokom ljetnjeg perioda bilo natprosječno toplo. Maksimalne temperature mora u posljednjih 20 godina, takođe su ujednačene, u najtoplijim godinama u ljetnjem periodu i temperature mora su malo više, ali su one u granicama standardnih fluktuacija. U posljednjjih 20 godina ne postoji trend porasta ili trend pada kod prosječnih mjesečnih i maksimalnih temperatura mora. Temperature rijeka imaju uravnoteženu godišnju oscilaciju”, kazali su iz ZHMS.

Rojters je prije nekoliko dana objavio podatke Evropske putničke komisije (ETC), prema kojima je broj ljudi koji se nadao da će putovati u region Mediterana u periodu od juna do novembra već pao za deset odsto u odnosu na prošlu godinu, a da su razlog tome vrele ljetnje temperature širom južne Evrope.“Nije nam poznato da li je zbog toga što je toplije, turisti biraju druge destinacije. Nije nam poznato da su vršena istraživanja u smislu povezanosti temperature - porast temperature i stanje broja turista i eventualna migracija turista zbog toga što je toplije. U principu stabilno, sunčano i toplo vrijeme u ljetnjem periodu je ono što se traži, ono što je poželjno za ljetniji-kupališni turizam. Inače, Crna Gore sa aspekta ljetnjeg turizma (kupališni-more i planinski) ima kvalitetnu klimatsku sliku”, rekli su iz ZHMS.

Šta je superćelijska nepogoda i kako se zaštititi

Superćelijska oluja napravila je prije nekoliko dana haos u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, gdje je pet osoba tokom nevremena izgubilo živote. Olujnim oblacima koji mogu da postanu superćelijska nepogoda, kažu iz ZHMS, može biti izložena i Crna Gora.

“Bilo je ovakvih primjera sa različitim intenzitetima ponekad je slabiji intenzitet ponekad se to dešava sa vrlo jakim intenzitetom. Kod nas su slični primjeri bili prije nekoliko godina kada je bio zahvaćen aerodrom u Tivtu, pa dio Ade Bojane, zatim dio područje Bara i u ovim situacijama bilo je značajne materijalne štete”, pojasnili su.

Superćelijska vremenska nepogoda, kako su pojasnili, predstavlja konvektivni oblak vrlo jakog vertikalnog razvoja, sa vrlo dubokom konvekcijom i ekstremno jakim uzlaznim strujama unutar oblaka.

“Taj oblak, superćelijska nepogoda, prati veliko nevrijeme, kiša vrlo jakog intenziteta, vrlo krupan grad, komadi grada sastavljeni od više zrna grada, što ukazuje na velika vertikalna uzlazna kretanja u oblaku, olujni rušilački vjetrovi, vrlo jaki grmljavinski procesi. Iz ovih oblačnih sistema iz baze oblaka u pravcu površine zemlje ili vode spušta se jedna (ponekad budu dvije ili više) vrtložno usisna grana u vidu lijevka - mini tornado (lokalni nazivi pijavica, morska pijavica, tromba...)”, dodaju iz ZHMS.

Suprećeljska nepogoda je, kako su kazali, opasna meteorološka pojava i na zahvaćenom prostoru bezbjednost građana, pa i sami ljudski životi su ugroženi.

“Takođe, imovina i infrastruktura je ugrožena i skoro uvijek ove nepogode prati razaranje, materijalne štete, nerijetko ljudi stradaju. Ove nepogode su klimatski obrazac za naš region-područje Balkanskog polustrva i region Jadrana”, rekli su “Vijestima“.

Vrlo je, dodaju, teško zaštiti se od superćelijske nepogode.

“Neophodno je da se sklonite sa otvorenog prostora ili potraziti neko sklonište ili zatvoreni prostor-objekat pod uslovom da ne bude direktno pogođen i da može da izdrži dejstvo nepogode”, rekli su iz ZHMS.