"Ideja je da se u prvog godini rada novog parlamenta izlože nove ideje i da se podstakne izbor odbora za reformu. Nadamo se da i dajemo povjerenje da će uspjeti da nađu opšti i generalni interes", kazala je Kovačević.

Napominje da je u pitanju obimna zakonodavna intervencija, da su mnoga rješenja napisana još 2014. godine, ali da za njih, kako kaže, nije bilo volje.

"To nije posao koji može da se završi očas posla, potreban je duži period za implementaciju i pripremu institucija, građana... Kraj 2024. je okvirni rok", dodala je ona.

Kovačević ističe da je izborno zakonodavstvo pokazatelj da su političke partije, inače podijeljene, po tom pitanju vrlo sinergične.

"Nakon 30. avgusta izbornu reformu smo imali kao prioritet u govorima, ali se ništa nije dogodilo. Optimistični smo, to je proces koji počinje i treba da mu damo šansu. Ukoliko se ispostavi suprotno, bićemo kritičari svega ovoga", poručila je sagovornica TVCG. 

Dodaje i da je CDT kroz 35 preporuka za izbornu reformu dao pravce novom parlamentu, ne finalna rješenja.

Osvrnuli su se na potrebu depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, stvaranje tačnog i ažurnog biračkog spiska, uvođenje otvorenih lista i individualnih kandidatura...

Takođe, u fokusu je biranje mjesnih zajednica na stvarnim izborima, potreba stvaranja boljeg sistema zaštite izbornog prava, bolje garancije afirmativne akcije za manjinske zajednice i žene... 

Pristupačnost izbornog procesa osobama s invaliditetom, medijsko izvještavanje o izborima i nadzor nad njim, probleme sa kontrolom nad finansiranjem kampanja i zloupotrebom javnih resursa, ali i potrebu za unapređenjem demokratske kulture kroz kodekse za fer izbore našli su se u preporukama CDT-a.