"Sve ovo baca novo svjetlo na tadašnju finansijsku sposobnost Veselina Pejovića da kupi imovinu KAP-a, koja mu je prodata na način da ugovorenu cijenu od 28 miliona eura plaća iz nekoliko puta, a prethodno mu je dato pravo da on organizuje proizvodnju u KAP-u. Pa mu je zarada od prodaje aluminijuma praktično mogla olakšati kupovinu imovine podgoričke kompanije. Nakon što je sredinom 2013. godine otvoren stečaj u KAP-u i u oktobru iste godine proglašeno bankrotstvo, početkom naredne 2014. godine stečajni upravnik oglasio je prodaju imovine za 28 miliona, uprkos tome što se ukazivalo da imovina nekadašnjeg privrednog kolosa vrijedi višestruko više", smatraju u ASP-u. 

Ističu da je u februaru 2014. godine stečajni upravnik prihvatio jedinu ponudu za kupovinu imovine KAP-a od firme Veselina Pejovića.

"Upravo u tom mjesecu on je u Unipromu prenio 51 odsto vlasništva na svoju suprugu Dubravku Pejović bez ikakve naknade. Kao pravni osnov iskorišten je ugovor i aneks ugovora o podjeli zajedničke imovine bračnih drugova. Do tada je Veselin Pejović bio isključivi vlasnik Uniproma, firme sa sjedištem u Nikšiću. Dana 18. jula 2014. godine KAP u stečaju i Uniprom potpisali su ugovor o poslovno tehničkoj saradnji, kojim je Unipromu dato pravo da pod svojim imenom i za svoj račun preuzima organizaciju proizvodnje u KAP-u. Prvi dio cijene od četiri miliona za kupovinu imovine KAP-a, kupac je trebalo da isplati u septembru iste godine. Već 21. jula 2014. godine registrovana je promjena vlasništva u Unipromu, jer je Veselin Pejović prenio svoj udio od 49 odsto na kćerku Vladicu Pejović, a on je ostao izvršni direktor u nikšićkoj firmi", tvrde u ASP-u. 

Prema saznanjima ASP-a, u tom periodu je postojao zahtjev javnog izvršitelja, koji je tražio da se u Centralnom registru privrednih subjekata nad udjelom Veselina Pejovića od 49 odsto u Unipromu kao sredstvo izvršenja odredi prodaja tog udjela, a zbog duga od 111 miliona dinara, kojeg je imao kod "KBM Banke“ u Kragujevcu.

"Međutim, Centralni registar privrednih subjekata je odbio taj zahtjev, jer u tom momentu Veselin Pejović više nije bio vlasnik udjela u Unipromu. U septembru 2014. godine upisana je zabilježba potraživanju nad udjelima u povezanim firmama Pejovića – Sentido Tara (kasnije naziv promijenjen u Uniprom hoteli), Export Import VST Trend i Uniprom metalima. Međutim, poslije samo nekoliko dana je skinuta zabilježba, pošto je predmet preveden u parnicu. Već narednog mjeseca, odnosno u novembru 2014. godine Veselin Pejović povratio je 49 odsto vlasništva u Unipromu od svoje kćerke, dok je marta naredne 2015. godine potpisan aneks ugovora o prodaji imovine KAP-a. Drugi dio cijene od deset miliona eura trebalo je platiti neposredno po njegovom potpisivanju, a treći dio od preko 13 miliona u septembru te godine", navode u ASP-u. 

Već u junu 2015. godine, napominju, Veselinu Pejoviću je bez naknade i supruga povratila vlasništvo od 51 odsto u Unipromu, pa je ponovo postao vlasnik 100 odsto udjela u nikšićkoj kompaniji.

"Kada je kupovao imovinu KAP-a vlasnik Uniproma je najavljivao investicije od 76 miliona eura i zapošljavanje 300 radnika. U međuvremenu se pokazalo da mu je državni Investiciono-razvojni fond dao pod sumnjivim uslovima dva kredita od 4,7 miliona i 7,5 miliona za investicije. Ozbiljna ulaganja i značajnija zapošljavanja su izostala, a KAP je u međuvremenu prestao da postoji u obliku u kojem je nekada radila podgorička fabrika. Vlasnika Uniproma u medijima prate optužbe partnera iz Izraela (osuđen za pronevjere) o spornim finansijskim transakcijama", smatraju u ASP-u. 

RTCG