Premda ljudi od ovih insekata jedino prema pčelama imaju pozitivne percepcije, kad bi nestale sve ose, imali bismo mnogo više zaraza i bolesti, manju bioraznolikost i globalno tržište hrane bilo bi nesigurnije. Tako i stršljenovi. Premda se radi o predatorima, oni su takođe važni oprašivači. Uprkos tome, ljudi ih se uglavnom boje.

Pčela i osa spadaju u insekte opnokrilce (u koje se ubrajaju i stršljenovi i bumbari) koji ubodom ubrizgavaju otrov koji izaziva lokalne ili opšte simptome. Kako kažu iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, ubod stršljena, iako bolan, najčešće je bezopasan. U većini slučajeva ubod stršljena uzrokuje samo lokalnu kožnu reakciju (oteklina, crvenilo, bol na mjestu uboda) zbog koje ljudi ne odlaze u hitnu službu, eventualno se obrate ljekarima opšte medicine.

Samo kod manjeg broja ljudi (koji su alergični na otrov ili se radi o ubodu velikog broja stršljena) mogu se razviti teži slučajevi koji zahtijevaju medicinsku intervenciju. Najteži oblici alergijske reakcije (anafilaktički šok) na svu sreću nisu česti, ali mogu rezultati smrtnim ishodom. Hitnu pomoć treba pozvati u slučaju anafilaktičkog šoka, ali i velikog broja uboda s pojavom teškog disanja, gušenja, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, gubitka svijesti. Zavod za hitnu medicinu još ističe da su opasni ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje.

Što ako do uboda dođe?

U slučaju uboda stršljena potrebno je bez panike, trčanja, agresivnog mahanja ruku i ubijanja stršljena udaljiti se od njega (ili njih).

Tek na sigurnoj udaljenosti na mjesto uboda treba staviti hladnu oblogu i pratiti dalje stanje. Nakon obloga na mjestu uboda može se primijeniti antihistaminska krema (može se nabaviti u apoteci, farmaceut će dati savjet o vrsti i načinu primene). Ako je bol jako izražen, može se uzeti neki od lekova protiv bolova, preporučuju iz Zavoda za hitnu medicinu.

Kod ljudi preosetljivih (alergičnih) na ubod, mogu se javiti blage alergijske reakcije, ali postoji mogućnost i teške anafilaktične reakcije. Anafilaksija je alarmantno, teško, po život opasno stanje koje zahtijeva hitno zbrinjavanje. Karakteriše je brz nastanak po život opasnih problema s disajnim putem i/ili disanjem nerijetko udruženih s poremećajem cirkulacije, kožnim i promjenama na sluzokoži. Potrebno je što prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć jer je rana terapija ključna za uspješan ishod.

Prevencija: Kako smanjiti mogućnost uboda?

Osnova prevencije je smanjiti mogućnost uboda. Stršljen neće ubosti ako se ne osjeti ugroženim. Posebno su opasni kada postoji opasnost po gnijezdo tako da je najbolja prevencija i njih i njihovo gnijezdo zaobilaziti u širokom luku. Ako se nađemo u blizini stršljena, ne smije se paničiti i praviti nagli pokreti jer to može da uplaši životinju, zbog čega ona može da reaguje odbrambenim ubodom.

U prirodi treba izbjegavati šarenu i crnu odeću, bolje je nositi bijele, svjetlo smeđe ili bež boje koje odbijaju insekte.

Stršljene može da privuče miris cvjetnih parfema, pa treba izbjegavati kozmetičke mirise dok smo u prirodi. Svakako je poželjno koristiti repelente – sredstva koja svojim mirisom većinom uspješno odbijaju insekte.

Takođe, treba biti oprezan kad se kuva ili jede na otvorenom. Hrana i piće privlače insekte, naročito ose, pa pripazite pri jedenju voća i pijenju voćnih sokova i pića iz limenki.

Stručnjaci takođe ističu da bi građani trebalo da budu posebno oprezni kada su u pitanju gnijezda stršljena.

Naime, njihovo uznemiravanje može dovesti do desetina uboda. Zato je bolje obratiti se stručnim osobama, prenosi Dan.