Tokom 2022. u KCCG obavljeno je ukupno 169 namjernih prekida trudnoće starosti do 10 nedjelja gestacije. Od toga je bilo 118 instrumentalnih i 51 medikamentozni pobačaj, navodi Medan.

Osim toga, kako je saopštio, urađeni su prekidi patoloških trudnoća (trudnoće koje se moraju prekinuti usljed lošeg razvijanja ploda) u prvom trimestru 187- tokom prošle godine, a 192 u ovoj godini.

Na pitanja portala Dnevno da li su svi abortusi bili opravdani, Medan kaže da u skladu sa zakonom o namjernom prekidu trudnoće, svaka trudnoća starosti do 10 nedelja od datuma začeća može prekinuti u odgovarajućoj ustanovi na zahtjev trudnice i dokaz o krvnoj grupi.

Šta kaže Zakon

Javna je tajna da se dosta trudnoća okonča zbog nezadovoljstva budućih roditelja polom djeteta. To je, bar po važećem zakonu, strogo zabranjeno. U Zakonu o uslovima i postupku za prekid trudnoće, u članu 18, jasno piše da je prekid trudnoće sa motivom izbora pola zabranjen.

Prekidi trudnoće, kako nam je kazao Medan, ne obavljaju se samo u Kliničkom centru već i u drugim privatnim bolnicama širom zemlje.

“S obzirom  na to da se prekidi trudnoće obavljaju i u drugim bolnicama u Crnoj Gori, a nerijetko i privatnim ordinacijama, nemamo informaciju o ukupnom broju pobačaja, te je nemoguće izračunati tačnu stopu abortusa na 1000 novorođene djece”, rekao je on.

Prema podacima za KCCG ta stopa je oko 52, ali je realan broj sigurno višestruko veći.

Upitan da li smatra da je prava evidencija veća od podataka koje posjeduje KCCG, Medan nam je kazao da nije upoznat sa podacima koje prijavljuju privatne ordinacije, ali da se svakako radi o većem broju.

Govoreći o postojećem Zakonu o uslovima i postupku za prekid trudnoće smatra da ga ne treba mijenjati.

“Postojeći Zakon je u skladu sa zakonima o prekidu trudnoće koji su važeći u većini evropskih država”, istakao je Medan.

U posljednjih dvadeset godina na 110 dječaka u prosjeku se godišnje rađa 100 djevojčica

U Crnoj Gori u 2022. prema zvaničnim podacima Monstata rođeno je 7021 beba, od čega 3 621 dječak i 3400 djevojčica.

Taj podatak pokazuje da je i u prethodnoj godini veća stopa rođene muške djece i potvrđuje činjenicu da je Crna Gora duže od deceniju u vrhu liste zemalja sa najvećim disbalansom među novorođenčadima muškog i ženskog pola.

U Crnoj Gori se, od kako se vodi statistika živorođenih i umrlih po polu, rađa manje djevojčica nego dječaka. Parovi sve češće pribjegavaju ranoj genetskoj provjeri pola. Savjet Evrope (SE) još 2012. zatražio je  istragu u Crnoj Gori o selektivnim abortusima i upozorio na alarmantne podatke rodnog disbalansa novorođenčadi, na osnovu podataka Populacionog fonda Ujedinjenih nacija.

Zabrinjavajuć je podatak da se u posljednjih dvadeset godina u Crnoj Gori na 110 dječaka u prosjeku godišnje rađa 100 djevojčica, dok je prirodan omjer 102 ili 103 dječaka na 100 djevojčica.

U toku kampanja “Živjela”

Crnu Goru u proteklih nekoliko dana ujedinila je na društvenim mrežama kampanja pod nazivom “Živjela”.

Prema riječima PR-a kampanje Andrijane Muratović prenatalni testovi su naučni napredak koji već u ranoj fazi trudnoće informiše o zdravlju ploda, pa i o polu, a što se masovno zloupotrebljava i stavlja u funkciju selektivnog odabira/odbacivanja bebe u zavisnosti od pola – bez obzira na njeno zdravlje – što je u suprotnosti sa svim medicinskim i moralnim principima.

Kako je kazala, nedovoljno je poznato da je Crna Gora u nečasnom evropskom vrhu po broju polno seletivnih abortusa – ukoliko je fetus ženskog pola.

Na alarmantan disbalans u broju novorođenih muških i ženskih beba, Crnu Goru već cijelu deceniju upozorava Evropska unija.

“Narednoj generaciji će nedostajati 8.000 žena”

Direktorica NVO “Dobar život”, koja je ujedno inicijator i pokretač  kampanje, Nina Đukanović kazala je da je misija multimedijalnog projekta „Živjela“ poziv na buđenje cijelog društva i demontiranje sterotipa patrijarhata i kulta sina, te shvatanje važnosti i veličine kćerke.

“Želimo ukazati na negativan društveni kontekst u kojem se parovi odlučuju na prekid trudnoće samo zbog činjenice da je fetus buduća kći. Crnoj Gori trenutno nedostaje 3000 žena reproduktivne dobi, narednoj će generaciji nedostajati 8000 žena”, saopštila je Đukanović.