To bi trebalo da bude pokazatelj da je slučaj ''Štrpci'' na tragu rješenja, jer je tim tužilaca Vladimira Vukčevića došao do informacija i potencijalnih dokaza koji mogu, poslije 20 godina, da stave tačku na sramnu tišinu o akterima tog zločina.
Tužilaštvo, za sada, raspolaže izjavama najmanje 30 svjedoka i na spisku potencijalno osumnjičenih moglo bi da se nađe sedam osoba. Sumnja se da su neki sa ovog spiska, obuhvaćeni predistražnim postupkom u predmetu „Štrpci“, učestvovali u otmici i ubistvu sjeverinskih Bošnjaka 22. oktobra 1992. Riječ je o ljudima koji nijesu bili dostupni pravosudnim organima 2006., u pravnosnažno okončanom predmetu ''Sjeverin'', kada su četiri osobe osuđene na ukupno 75 godina zatvora.
Slučaj ''Štrpci'' vraćen je u život 2010, kada su u jezeru Perućac i u okolini te lokacije pronađeni i identifikovani posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera, Halila Zupčevića i Ilijaza Ličine.
U dosijeu „Štrpci“, koji je Vukčević pokrenuo s mrtve tačke, stoje i dokazi iz predmeta protiv Milana i Sredoja Lukića pred Haškim tribunalom. Oni su Beogradu dostavljeni preko oficira za vezu Tužilaštva za ratne zločine koji su u Haškom tužilaštvu.
Nebojša Ranisavljević, iz Desporovca, je jedini do sada odgovarao za otmicu i ubistvo 19 putnika u Štrpcima. Presudom Višeg suda u Bijelom Polju, Ranisavljević je 9. septembra 2002. osuđen na 20 godina zatvora.
Poseban zamajac u rješavanju ovog zločina dali su mnogobrojni telefonski pozivi koje su Tužilaštvu za ratne zločine stigli 27. februara, uz dvije decenije ponavljano pitanje: šta je novo u predmetu i kada će konačno neko odgovarati za otmicu građana tadašnje SRJ u stanici Štrpci.
