Batrićević prepoznaje dva motiva napada na Fakultet za crnogorski jezik i književnost u "oproštajnom" (od funkcije urednika dnevnog lista) pamfletu Srdana Kosovića. 

Jedan je, upravo taj, što ide sa mjesta glavnog urednika dnevnog lista i želi da pokaže vlasnicima da su pogriješili što ga degradiraju a on je u stanju da uradi nešto tako veliko i korisno za one koji godinama napadaju na sve vrijednosti što ih simbolizuje FCJK. 

"Drugi, što je trebalo diskreditovati jednu instituciju, koja je, po mom mišljenju, u posljednje tri godine jedna od nosećilaca odbrane crnogorskog nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta. Ima tu i drugih institucija, nijesmo mi jedina institucija u Crnoj Gori koja to radi, ali čini mi se da smo institucija koja najviše reaguje na te anticrnogorske atake i koja je, stoga, na najjačem udaru među onima koje nijesu iz sfere politike."

K'o nekad u Staljinovom SSSR i nacističkoj Njemačkoj 

Batrićević je napravio upečatljivo poređenje onoga što godinama radi koncern "Vijesti" sa propagandom u Staljinovom SSSR-u i nacističkoj Njemačkoj. Podudarnosti u načinu obračuna sa idejama, ljudima i institucijama su frapantne. Naglasio je da su njihova ciljna grupa ljudi koje ne može pokolebati klasična, vulgarna anticrnogorska propaganda otvorenih velikosrpskih propagandista.

Vlasnici tog medija prihvatili su da budu sredstvo za pinkwashing i brainwashing, objašnjava Batrićević 

"Takvi načini informisanja i razgovaranja sa javnošću bili su vrlo dobro promišljeni, zato što su bili svjesni da nije ključ pomagati one tvrde prosrpske struje u Crnoj Gori, jer one imaju svoju publiku, druge platforme određuju taj posao, nego da je onaj centralni dio mnogo važan jer on donosi omjer 2:1 u vašu korist.

Njihova ciljna grupa je ta srednja zona, zona neopredijeljenih ljudi koji su, možda, i nacionalno orjentisani kao Crnogorci i možda govore crnogorskim jezikom ili Bošnjaci koji govore bosanskim jezikom, ali koji su bili nezadovoljni zbog određenih kretanja Crne Gore. Upravo su takvi bili ključna meta na koju se trebalo usmjeriti kako bi se došlo na vlast. Tim ljudima nijeste mogli prići sa Pavlom Đurišićem i Dražom Mihailovićem, sa onom tradicionalističkom amfilohijevskom pričom ili sada joanikijevskom, već ste im morali da pristupate manipulatorskom pričom Gojka Perovića", kaže Batrićević. 

"Druga stvar, taj pinkwashing više se odnosi na ovaj NVO sektor koji je trebalo da Crnu Goru predstavi kao zemlju koja će biti ružičasta a ne crna, u smislu da će u njoj sve biti liberalno, od seksualni prava pa dalje. Umjesto toga dobili smo najžešću kontraevoluciju, koja je u evropskom kontekstu ista kao iranska revolucija, samo što je drugi kontinent i druga kultura i ne može da ima iste iszraze", dodaje Batrićević. 

Nema toga Danilovića koji će nas spriječiti u borbi za FCJK

Mladi ali već izuzetno poznati istoričar izvan granica Crne Gore ukazuje i na namjeru da se zabrani rad FCJK. Tekst u "Vijestima" u funkciji je toga cilja. Na proljeće, naime, Fakultet treba da bude reakreditovan, a odluka o tome je, apsurdno, u rukama notornoga Gorana Danilovića.

"Reakraditacija je vrlo važna. No, jedno posebno poglavlje je rad izvjesnog gospodina Gorana Danilovića, čovjeka koji je bez zadovoljavajućih kriterijuma postavljen na čelo institucije koja će da vrši provjeru da li FCJK ima pravo da se reakredituje. Kad se sve to sklopi, dobijamo jasnu sliku da je u na djelu izvršavanje zadataka, čijih zadataka - zadataka Beograda!" 

Komentarišući skriveno prijeteću poruku Gorana Danilovića iz njegovog autorskog teksta na opskurnom portalu "In4S", Batrićević mu odgovara da će se do zadnjeg trenutka boriti za opstanak FCKJ. 

"Nema toga Gorana Danilovića koji će nas spriječiti u tome. Na našoj strani su argumenti, na našoj strani je zakon, na našoj strani su znanja. Mi smo ljudi koji otvorenih biografija, koji otvoreno objavljuju svoje radove, koji nemaju u svojim biografijama podatak koji ima on, da je bio urednik promiloševićevskog glasila koje je pozivalo na linč, na zločine nad neistomišljenicima, nad drugim narodima. Mi to nemamo u našim biografijama, mi u našim biografijama imamo pozive da Crna Gora uđe u EU. Tako da, mi ćemo spremiti uredno svu dokumentaciju koja se od nas očekuje. Nije zgorega pomenuti da smo mi već dobili eksterne evaluacije od strane Brisela, da su sve te evaloacije rada fakulteta ocijenjene sa najvišom ocjenom, da smo sada u toku pripreme te dokumentacije. Čekamo odgovor gospodina Danilovića, ne prijetimo mu, samo mu kažemo da ćemo u tom građanskom smislu, u tom naučnom smislu, u pravničkom smislu imati adekvatan odgovor."

Iako su tokom vikenda u brojnim tekstovima članovi i prijatelji FCJK argumentovano demantovali Kosovićeve "istraživačke" tvrdnje da su profesori i docenti na toj visokoškolskoj ustanovi nezakonito izabrani u ta zvanja, Batricević je još jednom objasnio neutemeljenost tih navoda, naglasivši da FCJK nije dio Univerziteta Crne Gore. 

"FCKJ kao nezavisna institucija ima pravo sklapanja ugovora o saradnji i sporazumnoj saradnji sa svim univerzitetima svijeta. Mi smo potpisali ugovore sa više evropskih univerziteta, između ostalog i sa Internacionalnim Uvirzitetom u Novom Pazaru. Na osnovu dobrog i vrlo uspješnog projekta EU, Erasmus plus, pokrenuli smo saradnju i nastavnog kadra i studenata. Na osnovu tog sporazuma o saradnji mi smo odlučili da naša akademska zvanja i apliciranje za akademska zvanja stičemo na Nacionalnom Univezitetu u Novom Pazaru. Mi nijesmo dio institucje i nemamo sporazumnu saradnju sa Univerzitetom Crne Gore. Druga stvar, UCG kada raspisuje te konkurske za izbore zvanja propisuje određene predmete, dakle on traži konkurs za određene predmete. Tih predmeta kod nas nema, nema poklapanja a i nema ugovora o saradnji. Konačno, zašto bismo pravili ugovor o saradnji sa institucijom na čijem je čelu glavni urednik mrziteljske platforme i nositelja proruske propagadne Vladimir Božović?"

Batricević u DRV još kaže da je balkanski mentalitet idealno tlo za smicalice. Ističe da je ubijanje neistomišljenika naša tradicija kao i ratničko herojstvo, a da smo posljednjih godina sve najgore iz naše istorije i mentaliteta pretvorili u najveće vrijednosti i da nam se zato dešava to što nam se dešava.

"Taj sofisticirani ruski i srpski uticaj nije opasan do trenutka dok ne preuzme kontrolu nad državom. Ali, kad se to desi onda je sve drugačije... Možda Rusija danas ima više uticaja u Crnoj Gori, koja je članica NATO i daleko od rsuskih granica, nego u jednoj Moldaviji koja joj je ispred kuće."

Antena M