SAD su ozbiljno razmišljale da dozvole Republici Srpskoj referendum o otcjepljenju dvije do tri godine nakon sklapanja mirovnog sporazuma i ponude stvaranja konfederacije RS sa SR Jugoslavijom kako bi osigurale završetak konflikta prije 1996. godine i američkih izbora.
To se, između ostalog, navodi u dokumentu od 20. jula 1995, koji je Sendi Berger, savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona, poslao Medlin Olbrajt, tadašnjoj državnoj sekretarki i ostalim najvišim zvaničnicima Klintonove administracije o predlozima kako okončati konflikt.
Riječ je o oko 300 dokumenata američke Centralne obavještajne agencije (CIA) koji će biti objavljeni nakon što je sa njih skinuta oznaka tajnosti, a tiču se rata na prostoru BiH. Nema sumnje, pišu banjalučke "Nezavisne novine", da će ta dokumenta baciti novo svijetlo na događaje tokom rata u regionu nekadašnje SFRJ.
Na primjer, u dokumentu pod nazivom "Izlazna strategija za BiH" navedena su dva moguća scenarija za završetak rata. Prvi se odnosi na brzi završetak konflikta i mirovni sporazum do kraja 1995. godine, a drugi predviđa mogućnost nastavka rata u 1996. godini, ukoliko sukobljene strane ne pristanu na dogovor u 1995. godini. Berger, kako se navodi, u dokumentu upozorava da je za SAD bolje konflikt završiti prije američkih predsjedničkih izbora 1996. godine.
"Za nas je bolje suočiti se s ovim pitanjima ove godine nego da se bavimo operacijom povlačenja NATO-a tokom izborne kampanje, jer će stranke imati snažniju potrebu da nas ili pokušaju obrukati ili da nas uvuku u sukob. Odmah treba da počnemo konsultacije s našim saveznicima na našu strategiju posle povlačenja", napisao je Berger.
Berger jasno upozorava da je za Ameriku bolje rat završiti u 1995, ali da je svjestan da srpskoj strani to ne odgovara jer je još bila vojno jača od bošnjačko-hrvatskih snaga, pa je u devet tačaka predložio kako da administracija Srbima ponudi ozbiljne ustupke.
Ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 odsto, Berger je predvidio mogućnost da Bošnjaci prihvate manje od 51 odsto u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju. U četvrtoj tački je ponuda Srbima za veliku autonomiju srpskih područja i obimne specijalne i paralelne veze sa Srbijom.
U preostalim tačkama sporazum se bavi taktikom kako privoliti Slobodana Miloševića, predsjednika Srbije, na saradnju. U taktici koju su nazvali "Ili radi, ili zaćuti" bila bi ponuđena redukcija sankcija ukoliko bude bio spreman da prizna BiH.
Drugi scenario je nepovoljniji po srpsku stranu i predviđa povlačenje UNPROFOR-a, dizanje embarga na oružje Bošnjacima i eskalaciju vazdušnih udara protiv Srba u trajanju od godinu dana. U tih godinu dana bi, prema Bergerovim procjenama, došlo do izjednačavanja situacije na frontu.
"Bošnjacima bismo jasno rekli da su nakon tih godinu dana prepušteni sami sebi", stoji u dokumentu, prenose "Nezavisne".
Nakon isteka godinu dana, bila bi razmotrena mogućnost slanja kopnenih snaga u BiH, koje bi imale funkciju mirovnih trupa, koje bi zamjenile UNPROFOR, ukoliko bi postojala volja da se takve snage upute.
"Osim što bismo obezbjedili oružje i obuku radi pojačanja vojske BiH snaga, obezbjedili bismo im (BH. strani) efektivnu protivvazdušnu odbranu, kojom bi preduprijedili srpsku vazdušnu moć", ističu u dokumentu.
Drugi scenario predviđa i pogodnosti za Miloševića, s obzirom na to da se u ovo vrijeme SAD, iz istog razloga kao i u BiH, zalažu za brzo rješenje konflikta u Hrvatskoj.
(Tanjug)
