Pokušaj vremenskog ograničavanja u zakonu o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije, tzv. lex Perković, nije bio motivisan zaštitom počinilaca zločina, ponovio je Milanović u Hrvatskom saboru, gdje je prvi put podio godišnji izvještaj Vlade o stanju u društvu i o aktivnostima Vlade.

"Naš jedini motiv bio je da zaštitimo branitelje od mogućih krivičnih postupaka u nekoj od zemalja EU", kazao je hrvatski premijer, precizirajući da misli na postupke za krivično djelo ratnog zločina, za koje postoji univerzalna jurisdikcija.

Rekao je i to da će upravo inicijativa o ustavnim promjenama i osnivanju saborske istražne komisije omogućiti procesuiranje, pa i rasvjetljavanje nekih okolnosti u vezi s najtežim krivičnim djelima i "izvući na površinu neke aktere koji se sada skrivaju iza kulisa buke i galame".

"I evropski nalog za hapšenje je instrument jedinstvenog prostora slobode, pravde i prava u EU, a ne instrument prioriteta bilo koje države pred drugom državom. Ideja je ne da se sudi u Hrvatskoj ili Švedskoj, nego da se sudi bilo gdje", dodao je.

"S obzirom na to da je riječ o našoj drami, njen završni čin bi trebalo da bude u Hrvatskoj", rekao je Milanović i ponovio da Hrvatska neće trpjeti sankcije zbog slučaja "lex Perković".

„Hrvatska nikom ništa ne duguje za ulazak u EU. Mijenjali smo se nabolje i ispunili visoke kriterije koji su od nas zahtijevani", poručio je hrvatski premijer.

Jedinim preostalim strateškim zadatkom nakon ulaska u Uniju označio je stvaranje uslova za sadržajniji i ugodniji život svih građana, širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentovanog dijaloga.

(RTCG)