"Svako ko je danas iznenađen sa tim projektom, ili ništa nije pročitao, ili ništa nije zapamtio, ili ništa u životu nije proživio", kazao je Rastoder.

Dodaje da je Srbija na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem koji potiče iz 90-ih godina prošlog vijeka, zacrtala kao cilj "srpski svet", i to da se prevashodno kulturno povežu, da se brine o svakom Srbinu o regionu.

"Vučić je u regionu pronašao "podobne Srbe", i napravio cilj - troguao "Beograd - Banjaluka - Podgorica", sa ciljem da kompezuje gubitak Kosova, za koji je on svjestan da je izgubljeno", navodi Rastoder.

U Crnoj Goru su aktuelne dvije situacije a to je popis stanovništva i saziv 44. Vlade Crne Gore. Novoizabrani predsjednik Skupštine Andrija Mandić se u prošlosti deklarisao kao četnik.

Po vama da li je to sve unapred isplanirano?

"Svaka država počiva na minimum četiri ili pet stubova, od kojih je svaki unapred isplaniran. Oni su u Crnoj Gori kao što imaju na sjeveru Kosova "Srpsku listu" imali Demokratski front, i ostale partije koje su radile pod uticajem Beograda", ističe Rastoder, pojašnjavajući da su oni za cilj imali oboriti predsjednika države, prije toga uzeti Vladu, u čemu su kako dodaje imali neviđenu pomoć bivšeg premijera Dritana Abazovića za kojeg kaže "da im nijedan Srbin u Crnoj Gori ne bi dao ono što im je Abazović dao".

"Dobili su Vladu, dobili predsjednika, a za glavni cilj je bilo oboriti bivšeg predsjednika Mila Đukanovića protiv koga je akademik iz Beograda Raković pokrenuo neviđenu propagandu. Uzeli su predsjednika države, uzeli su Vladu i na čelu Skupštine doveli četničkog vojvodu", kazao je Ratoder.

Poslednji stub koji moraju osvojiti je crnogorski jezik, koji je kako Rastoder naglašava međunarodno priznat.

Rastoder poručuje da je popis stanovništva "udaranje pečata", da bi Vučić mogao da se bori na više frontova.

"Uništavanjem crnogorskog jezika i završavanjem popisa stanovništva, Vučić bi osvojio svih pet gore navedenih stubova", naglašava Rastoder.

Poručuje da je njihov glavni cilj da se u državi kao što je to slučaj u Srbiji izjednači fašistički i antifašistički pokret i tome ćemo kako Rastoder najavljuje vrlo brzo svjedočiti.

"Njih nije briga za Crnu Goru, oni nikoga ne slušaju, ni građane, ni Evropsku uniju, i sigurno nisu došli da bi se borili za boljitak Crne Gore", naglašava Rastoder.

Srpska pravoslavna crkva kao instrument meke moći

Rastoder naglašava je Srpska pravoslavna crkva u Srbiji i Crnoj Gori veoma moćan instrument, potpomognut prevashodno Ruskom pravoslavnom crkvom, i velikim količinama novca kojima raspolaže.

"Nikada Crna Gora nije bila u težoj situaciji nego sada", kazao je Ratoder, dodajući da ni 1918. godine u tim turbulentnim vremenima nije bilo tako teško.

Vučić uspio da srpski lobi podigne na nivo albanskog i hrvatskog

Našu Hristinu Janković je zanimalo da joj Rastoder obzirom da živi u Americi protumači koji su ciljevi vanjske politike SAD prevashodno na Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori.

"Američka vanjska politika se ne mijenja, učauren je, i nebitno od predsjednika koji vlada ciljevi ostaju isti", kazao je Rastoder dodajući da najvažniji insturment uticaja na vanjsku politiku SAD je lobi.

Vučić je kako dodaje Rastoder uspio da podigne lobi Srbije na nivo Albanije za koju kaže da je nekada imala ubjedljivo najjači lobi od svih država Zapadnog Balkana i Hrvatske, te da Srbija sada u Vašingtonu ima svoje kongresmene, svoje ambasadore, ljude koji trguju uticajem.

"Srbija je velikim ulaganjem novca praktično izgubljeno Kosovo vratila na dnevnu temu. Vučić na dnevnom nivou igra na više karata, kao što su Rusija, Kina i SAD, i za sada mu ta igra ide odlično", poručuje Rastoder.

Dodaje da SAD Vučiću presudno odobravaju da u Crnoj Gori radi šta oće, time što im on predstavlja da je ovdje većinsko stanovništvo srpsko, da svi govore srpski interes, i da smo predstavljeni "kao mala pokrajine Srbije".

"Kada bi Amerika imala toliko protivnika protiv njene državnosti kao što ima Crna Gora ona bi propala za mjesec dana", poručuje Rastoder.

O odnosima Crne Gore i dijaspore

Rastoder kao dugogodišnji iseljenik u SAD predstavlja najmarkantniji primjere dijaspore koju Crna Gora ima.

Šta mislite, šta je do sada dijaspora uradila za svoju matičnu državu i šta ćete do sada učiniti?

"Prevashodno mi se nismo odvojili od Srbije kako oni to vole da kažu, jer smo mi oduvjek bili država, već smo im na taj način omogućili da budu primljeni u UN, bez aplikacije i ostalih poteškoća", pojasnio je Rastoder.

Dijaspora je 2006 godine kada je to bilo najneophodnije bila najvažniji igrač za lobiranje za nezavisnost Crne Gore.

"Dijaspora je za Crnu Goru dala sve, ali nam država nije vratila ništa", ističe Rastoder, poručujući da od 2006 godine dijaspora nema čak ni svoje predstavnike u Parlament.

Država se kako navodi bori da 120.000 ljudi koji imaju porijeklo u Crnoj Gori budu izbačeni iz svih spiskova u Crnoj Gori, a dozvoljava da 100.000 ljudi koji su sada došli iz Rusije i Ukrajine ostvaruju puna prava kao svi državljani.

"Prvi put kada dijaspora nije došla za vrijeme kovid virusa suverenisti su izgubili vlast", podsjetio je Rastoder, poručujući da zbog toga se država vraća na početni nivo.

Crnogorska evropska partija

Rastoder je jedan od osnivača novoosnovane Crnogorske evropske partije, koja tek treba da stupi na političku arenu u Crnoj Gori.

Koji su ciljevi i na koji način mislite da ih ostvarite?

"Dijaspora je sa svim suverenističkim partijama sarađivala dobro, ali nikada se nisu borili za naše interese. Crnogorska evropska partija će biti prva partija koja će se boriti za interese dijaspore, i koja će zastupati naše interese", kazao je Rastoder.

Pojasnio je da on vjeruje osnivaču partije istoričaru Novaku Adžiću, dodajući da je možda čak bilo i pravo vrijeme za formiranje jedne takve moderne partije.

Crnoj Gori je do sada zamijerano kako nema lijevo krilo i ljevičare.

Možete li nam objasniti šta znači to da je Crnogorska evropska partija predstavljena kao partija lijevog centra?

"Crna Gora je od prvog ustanka protiv nacista u Evropi, pa sve do konačne pobjede bila lijevo orijentisana, sa svim baštinjenjem antifašizma, sa baštinjenjem građanskog društva i svega ostalog. Partija po uzoru na istoriju Crne Gore želi da se tako razvija, i da baštini sve ono što baštine Ljubo Čupić, Sava Kovačević i ostale markantne ličnosti Crne Gore, i sa tim nema trgovine", kategoričan je Rastoder.

Poručuje da u državi ima dosta građana koji ne izlaze na izbore, dosta partija koja rasipa glasove, a ova partija će kako najavaljuje činiti sve da sve te glasove sjedini i da ih filtrira na republičkom niovu.

"Sa ovom partijom nema kockanja za interese Crne Gore", jasan je Rastoder.

Koliko ste planirali da uključite žena u partiji?

"Po ovome što ja vidim, a vidim da se dosta građana priključuje partiji, čini se da ima više žena nego muškaraca u partiji", naglašava Rastoder.

Kongres će kako dodaje biti 26. novembra gdje se očekuje preko 350 ljudi, a za sada je formirano devet odbora.

"Ponosim se što su u ovoj partiji svoje mjesto pronašle velike ličnosti Crne Gore, i što naš lider Novak Adžić može svakom izaći na crtu", jasan je Rastoder, dodajući da se Crnoj Gori mora vratiti dostojanstvo.

"Ubijeđen sam da od ove prevare Pokreta Evrope sad neće ništa ostati, i da će mnogi dići ruke od partije koja aktuelno vrši vlast", kazao je Rastoder.

O nepotizmu u Crnoj Gori

"Crna Gora još nije izašla iz te plemensko rodbinske veze, time stvarajući generacije političara koje će državom vladiti na rodbinskoj liniji", navodi kao glavni problem Rastoder.

Nepotizam je dodaje ušao u sve pore života, i Crna Gora će se morati sa tim sukobiti.

O ambijentu straha

Što se tiče današnje situacije u Crnoj Gori primjetno je da postoji jedan sunovrat sistema, od glavnih nosioca sistema vlasti, pa sve do širenja međuljudske netolerancije u multietničkoj i multivjerskoj državi.

Koliko mislite da današnja situacija u Crnoj Gori može uticati na sve koji nisu Srbi i pravoslavci?

"To je jedan od sistema preuzimanja države. Oni za cilj imaju preuzimanje stvaranjem ambijenta nesigurnosti kao što smo ga mi imali 90-ih, sa ciljem da se taj neko osjeti nesigurnim, promijeni mjesto boravaka i napusti državu", kazao je Rastoder.

Ukazao je na kompaniju za selidbe u Njujorku koja zapošljava 1500 mladih crnogoraca, od kojih se minimum 700 njih nikada više neće vratiti u Crnoj Gori.

"Oni prave ambijent sa pričom da običan građanin pomisli bolje da se preselim nego da cijeli život razmišljam šta će biti", kategoričan je Rastoder.

"Kao što su mnogi 90-ih potražili utočište iz zemalja regiona, sada nam se to opet dešava, sa izbjeglicama iz ratom pogođene Ukrajine", poručujući da 100.000 iseljenika za Ameriku nije mnogo, ali za Crnu Goru od 600.000 stanovnika to predstavlja značajno mijenjanje društvene strukture.

"Bojim se da sa prljavim para iz Rusije, Kine i Srbije ne izgubimo mnogo toga", kazao je Rastoder.

O napadu na Batrićevića

Kako bi ste ocijenili javnu riječ, odnosno slobodu govora znajući da je prethodnih dana bio aktuelan slučaj u vezi sa profesorom FCKJ Bobana Batrićevića.

Tužiteljka Snežana Šišević je zatražila da se protiv Batrićevića pokrene postupak.

"Da se ne lažemo sloboda govora u Crnoj Gori je odvjek bila ograničena. Kada je došla Vlada Zdravka Krivokapića, Dritan Abazović je preuzeo čitav instrument bezbjednosti i represije", kazao je Rastoder, dodajući da zbog toga što politika i sudstvo nisu odvojeni zbog toga imamo atak na svakog ko ne misli ko oni.

Najavljuje da će se Batrićević odazvati pozivu, i da crnogorci poštuju institucije države, ma ko državom upravljao.

Primjetno je da pozitivno gledate na budućnost Crne Gore.

Šta je za dijasporu Crna Gora, osim matična država, i šta ste sve spremni da učinite za nju?

"Pitanje je u isto vrijeme i komplikovano i jednostavno. Za mene je Crna Gora sve, tamo su grobovi mojih predaka, to je moja matica, to je moje sve", naglašava Rastoder, dodajući da on ne ide po ulici i viče da on voli Crnu Goru, već  on to osjeć u svom srcu.

Rastoder poručje da Crnu Goru ne voli za pare, većda je njegova dužnost da daš sve nekom ko te stvorio.

"Svugdje ja mogu da odem, ali kad sletim na aeorodrom u Golubovce, to je ono što ne može da se opiše, i o tome ne želim da polemišem, smatrajuć ih nepotrebnima", zaključio je Rastoder.

Autor: Hristina Janković, Kodex