Uobičajeni uzroci zamagljivanja mozga uključuju doživljavanje stresa ili tuge, prolazak kroz fazu perimenopauze (kod žena) i iscrpljenost. Međutim, manje poznato je da vam ono što jedete može zamagliti mozak.

- S obzirom na to da je ‘magla mozga‘ laički termin za opisivanje skupa simptoma koji utiču na nečiju neurokogniciju, važno je zapamtiti da se nauka još uvijek razvija i istražuje ovaj koncept. Uz to, iz razumijevanja opšte fiziologije znamo da hrana koja stvara upale takođe može stvoriti ovu upalu u vašem mozgu, što dovodi do osjećaja umora, nesanice i još mnogo toga - kaže Liz Shanj, registrovana dijetetičarka.

Ona dodaje da ova hrana obično ima malo antioksidansa i zdravih masti, poput omega-3, a umjesto toga ima puno trans masti, dodatog šećera i rafinisanog škroba.

Ultra-prerađena hrana

Ultra-prerađena hrana je hrana koja je prošla više faza obrade i sadrži mnogo dodatnih sastojaka. Ovi proizvodi obično sadrže mnogo šećera, nezdravih masti i natrijuma, a često sadrže i vještačke konzervanse, boje i arome.

Konzumiranje ultra-obrađene hrane doprinosi zamagljivanju mozga. To uključuje žitarice za doručak, upakovani hljeb i pekarske proizvode kao što su mafini i krofne, koji su često prepuni rafinisanih žitarica, dodatog šećera i nezdravih masti.

Hot dog

Hot dogovi takođe mogu doprinijeti zamagljivanju mozga. Ove namirnice su često bogate natrijumom, nitratima i drugim konzervansima koji mogu uzrokovati upalu u tijelu, izazivajući tako simptome zamagljivanja mozga. Osim toga, ovo meso često sadrži visok nivo nezdravih masti i obično je lišeno esencijalnih nutrijenata.

Gluten

Odnos između konzumiranja glutena i magle mozga je od posebnog značaja, posebno za one koji imaju osjetljivost ili intoleranciju na ovaj protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži.

Gluten može izazvati upalni odgovor u crijevima osoba s celijakijom ili necelijakijom osjetljivosti na gluten, što može dovesti do sistemske upale koja pogađa brojne tjelesne sisteme, uključujući mozak.

Ova upala, zajedno sa malapsorpcijom nutrijenata, može dovesti do stanja kognitivnog oštećenja koje se često naziva "moždanom maglom". Simptomi mogu uključivati ​​poteškoće s koncentracijom, zaboravnost i nedostatak mentalne jasnoće. Dok istraživanja još uvijek traju u ovoj oblasti, anegdotski dokazi podržavaju vezu između konzumiranja glutena i zamagljenja mozga kod osjetljivih osoba.

Kofein

Kofein, koji se široko konzumira u pićima poput kafe i čaja, takođe može doprinijeti zamagljivanju mozga. Paradoksalno, dok male količine kofeina mogu povećati budnost i koncentraciju, prekomjerna konzumacija često dovodi do suprotnog efekta; to je zbog dehidracije i prekomjerne stimulacije nervnog sistema. Prekomjerna upotreba kofeina može dovesti do "povratnog efekta", što rezultira umorom, glavoboljom i maglom mozga kako stimulativni učinak nestaje.

Rafinisani ugljeni hidrati

Rafinisani ugljeni hidrati takođe poznati kao prerađeni ugljeni hidrati, su proizvodi od žitarica koji su značajno izmijenjeni u odnosu na njihovo prirodno stanje. Ovaj proces često uključuje uklanjanje mekinja i klica zrna, koji su dijelovi koji sadrže najviše nutrijenata, ostavljajući samo skrobni endosperm. Primjeri rafiniranih ugljenih hidrata uključuju bijeli hljeb i bijeli pirinač.

Rafinisane žitarice takođe mogu doprinijeti zamagljivanju mozga. Poput rafinisanog šećera, ovim proizvodima od žitarica uklonjeni su njihovi najhranljiviji dijelovi, ostavljajući samo skrobni endosperm. Rezultat je hrana koja – za razliku od hrane od cijelog zrna žitarica – uzrokuje brz porast i pad nivoa šećera u krvi. Tijelo reaguje na ove fluktuacije oslobađanjem hormona, što dovodi do simptoma koji se obično povezuju s moždanom maglom, kao što su zbunjenost, zaboravnost i poteškoće s fokusiranjem.

Izvor Dan