Argumentacija za taj predlog je bila da je posle toliko godina i programa za izbjeglice, svako od njih izabrao gdje će da živi.

Hrvatska strana je na sastanku Izvršnog komiteta UNHCR u Ženevi tražila da komesarijat donese preporuku, ali pošto se one usvajaju jednoglasno, ona nije prošla zbog protivljenja Srbije, piše "Politika".

"Ti pokušaji postoje već nekoliko godina, uz obrazloženje da je prošlo puno vremena od rata, da su se popravile okolnosti u regionu. Visoki komesar Antonio Gutereš nije prihvatio tu argumentaciju", kaže Mirjana Ivanović-Milenkovski, iz Odjeljenja za odnose s javnošću UNHCR-a u Srbiji.

Ona objašnjava da bi se usvajanje takve preporuke, koja i da je usvojena ne bi bila obavezujuća, između ostalog, loše odrazilo na veliki regionalni program stambenog zbrinjavanja koji uz Srbiju, Hrvatsku, BiH i Crnu Goru finansiraju i države dontori.

Cilj ovog programa, čija vrijednost iznosi 584 miliona evra, je obezbjeđivanje trajnog stambenog rješenja za 27.000 najugroženijih izbjegličkih porodica u regionu, od kojih je čak 16.780 u Srbiji.

Pažnju javosti na spornu inicijativu Hrvatske skrenuo je Srpski demokratski forum iz Zagreba, koji je upozorio da se izbjeglički problem u Hrvatskoj ne može smatati riješenim, jer su se uglavnom vratili stariji građani, a ne radno aktivno stanovništvo, tako da se ne može govoriti o održivom povratku.

Područja koja su bila zahvaćena ratom, kako navodi Forum, danas imaju polovinu predratnog stanovništva i svega trećinu radnih mjesta.