Zdravlje i seks: Muškarci iz grada u Velsu zaslužni za uspjeh vijagre
Getty Images Brazilska legenda Pele, najveći fudbaler sveta, bio je promoter vijagre

Zdravlje i seks: Muškarci iz grada u Velsu zaslužni za uspjeh vijagre

Radnici u čeličani u Mertir Tidfilu, kojima je bio potreban novac prijavili su se da budu medicinski zamorčići.

Čuveni brazilski fudbaler Pele je možda bio najveći promoter vijagre, ali da nije bilo ljudi iz industrijskog grada u Velsu možda nikada ne bismo saznali za lijek za rješavanje problema sa potencijom kod muškaraca.

Radnici u čeličani u velškom gradu Mertir Tidfil, kojima je očajnički bio potreban novac, prijavili su se za dobrovoljno medicinsko ispitivanje.

Međutim, nisu mogli ni da pretpostave da će učestvovati u istraživanju koje će promijeniti svijet.

Tek tri decenije kasnije neki od njih su otkrili da je lijek od tada pomogao milionima muškaraca sa erektilnom disfunkcijom.

Početkom 1990-ih, farmaceutska kompanija Fajzer je testirala jedinjenje pod nazivom Sildenafil UK-92,480 koji liječi visok krvni pritisak i anginu pektoris.

Tada je ugovorena saradnja Fajzera i mještana velškog grada Mertir Tidfil oko istraživanja.

Idris Prajs bio je jedan od onih koji su se prijavili da testiraju novi lijek 1992. godine.

U to vrijeme nije imao stalan posao pošto je dobio otkaz u čeličani.

„Ukoliko bi mi nedostajalo novca, otišao bih na mjesto koje se zove Simbek", kaže Idris.
Idris Prajs kaže da on i kolege u Mertir Tidfilu nisu znali da su testirali lijek od kojeg je posle napravljena vijagra

„Ništa nam nije rečeno o lijeku osim što je doktor rekao da je tableta za anginu pektoris i da možemo da imamo neželjene efekte.

„Mnogi učesnici bili su nervozni zbog toga šta bi moglo da im se dogodi", kaže Prajs.

Dobrovoljci, tada svi mladići, bili su plaćeni da uzmu pilulu UK-92,480 tri puta dnevno 10 dana uzastopno.

„Teška vremena bila su za nas tokom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, te smo pokušavali da zaradimo novac na bilo koji način", dodaje Idris u BBC-jevom dokumentarcu BKeeping It Up.

Kaže da je novac od istraživanja bio važan za njegovu porodicu, jer u tom periodu ništa nisu imali.

„Ta sredstva su nam omogućila da kupimo dodatnu hranu, ogrijev. To je zapravo bila laka zarada koja nam je dobro došla", priča Idris.

Ali kada se istraživanje završilo, u Fajzeru se najviše govorilo o neželjenim efektima lijeka.

Kako je vijagra otkrivena?

„Dobrovoljci bi izašli i govorili da im je neprijatno, jer primjećuju da imaju povećanu erekciju nego inače i da su one mnogo intenzivnije nego inače", rekao je doktor Pit Eli, vođa istraživanja u Fajzeru.

Upravo ta slučajna zapažanja među medicinskim zamorčićima u Mertir Tidfilu su dovela do toga da u Fajzeru pokrenu studiju o impotenciji.

Pacijenti sa erektilnom disfunkcijom testirani su u bolnici u Bristolu, prije daljeg kliničkog ispitivanja sprovedenog 1994. godine u Svonsiju.

U bolnici u Svonsiju liječeni su muškarci koji boluju od dijabetesa i srčanih oboljenja, uz koja se najčešće javlja i erektilna disfunkcija.

„Iz Fajzera su rekli da u istraživanju mogu da učestvuju samo heteroseksualni muškarci u stabilnoj vezi", rekao je Dejvid Prajs, vođa ispitivanja i konsultant za endokrinologiju.

„To su sve bili obični momci, oženjeni u Svonsiju. Tokom testiranja prikazivani su i erotski filmovi", dodaje.

Na penis je bio pričvršćen uređaj za praćenje uticaja lijeka, a ljekari su uvjerili muškarce da ih neće prekidati.

Rezultati istraživanja u Svonsiju, kako i u Bristolu bili su pozitivni.

Nadležni u Fajzeru su brzo shvatili da u rukama imaju lijek koji može da promeni svijet.

Zapravo rezultati su bili toliko pozitivni da je nekoliko muškaraca odbilo da vrati neiskorišćene tablete.

Fajzerov marketinški tim je tada počeo da se trudi kako da upozna javnost sa novom pilulom, dok su stručnjaci razmišljali da li će biti prihvaćena kao „izuzetno posebna ili katastrofalna".

Iz kompanije su bili veoma zabrinuti zbog promovisanja onoga što bi se moglo opisati kao seksualna droga u svijetu za koji su mislili da je relativno konzervativan.

Iz tog razloga su u marketinške svrhe korišćene povratne informacije muškaraca koji su učestvovali u ispitivanjima.

„Jedna ideja iz istraživanja je bila koliko duboko impotencija utiče na muškarca, a druga koliko na njegove odnose", rekla je Dženifer Dobler, marketing menadžerka kompanije Fajzer.

„Bila sam duboko dirnuta onim što su muškarci govorili o tome koliko je to uticalo na njihove veze i koliko im je bilo važno", dodala je.

Da bi pojačali promociju, Fajzer je dobio vjerski blagoslov od Vatikana, uz objašnjenje da bi vijagra mogla da pomogne jačanju institucije braka i porodičnih vrijednosti.

Vijagra se pojavila na policama apoteka u Americi i Velikoj Britaniji 1998. godine, kao prvi odobreni lijek za erektilnu disfunkciju.

Vrlo brzo postala je najbrže prodavani lijek u istoriji sa godišnjom prodajom koja je dostigla vrhunac 2008. od skoro dvije milijarde dolara.

Ali Idris nije bio svjestan uloge njegovih kolega dobrovoljaca u priči o vijagri sve dok mu istraživači iz dokumentarca to nisu rekli ranije ove godine.

„Bio sam zapanjen kada sam saznao", rekao je Idris.

„Vijagra je sada velika stvar... Drago mi je da je ideja začeta u Mertir Tidfilu", dodaje.

Doktor Dejvid Brun koji je radio na istraživanju o vijagri kaže da nije bilo muškaraca iz južnog Velsa, taj lijek možda ne bi ni postojao.

„Oni su napravili istoriju", rekao je.

„Vjerovatno su samo očajnički željeli da zarade malo novca, ali su napravili veliku razliku u životima mnogih ljudi i trebalo bi da se osjećaju dobro zbog toga", dodao je.

Koliko je česta erektilna disfunkcija?

Iz Nacionalne službe za zdravlje u Velikoj Britaniji kažu da je erektilna disfunkcija „veoma česta, posebno kod muškaraca starijih od 40 godina".

Neka istraživanja procjenjuju da to može uticati na polovinu svih muškaraca između 40 i 70 godina.

Druge studije sugerišu da bi do 2025. godine 322 miliona muškaraca širom svijeta moglo da bude pogođeno erektilnom disfunkcijom.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.