Kako Jutarnji list piše, prilikom rasprave o toj tački dnevnog reda, predsjednik Gradskog vjeća Željko Pinjuh naglasio je da ne želi vođenje rasprave o sadržaju promjene Statuta.
"Želim da Statut bude po mjeri građana Vukovara i da ga putem javne rasprave na idućoj sjednici napravimo što boljim", rekao je Pinjuh.
Pinjuh je podsjetio da se kreće u proceduru izmjene Statuta zbog nužnosti njegovog usklađivanja s nizom zakona koji su se u međuvremenu promjenili, od Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi i Zakona o lokalnim izborima, do Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a što je i ranije trebalo obaviti.
Odluku su podržali većnici koalicije HDZ-HSP AS i vjećnici SDP-a, dok su vjećnici SDSS-a bili uzdržani uz obrazloženje predsjednika kluba većnika Dejana Drakulića da će SDSS učestvovati u raspravi o promjeni Statuta i dati svoje predloge, ali da smatra da se iza promjene "skriva nešto drugo".
Naime, vjećnici koalicije HDZ-HSP AS novinarima i vjećnicima podijelili su svoj predlog izmjena Statuta, koji se odnosi samo na odredbe o pismu i gradu kao mjestu posebnog pijeteta.
U predlogu su izložili dvije nove stavke - da je područje grada Vukovara "mjesto posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata", kao i stavka da su hrvatski jezik i latinično pismo službeni jezik i pismo u Vukovaru.
Istim predlogom traži se izmjena dijela Statuta kojom bi se područje grada Vukovara u cijelosti izuzelo od primjene odredaba Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina, kao i od određenih odredaba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
U opširnom obrazloženju predloga, koalicija podsjeća na ulogu Vukovara u Domovinskom ratu, saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu, na posledice Zakona o oprostu.
Kako je zaključeno, nužno je da se Vukovar, "makar i samo odredbama Statuta", proglasi mjestom posebnog pijeteta za žrtve Domovinskog rata i da se "svim njegovim stanovnicima, pripadnicima naroda na koji je izvršena agresija, omogući Ustavom zajamčeno dostojanstvo".
Zato se traži izuzeće od primjene Zakona o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Uz to, navode se brojna prava srpske nacionalne manjine u koja se ne zadire, poput služenja jezikom i pismom privatno i javno, vaspitanja i obrazovanja, upotrebi znamenja i simbola, prava na osnivanje kulturnih i drugih udruženja, prava na izjašnjavanje vjere, pristup sredstvima javnog informisanja, udruživanja radi zajedničkih interesa, zastupljenosti u državnim i lokalnim organima uprave i dr
