Ćirović smatra da akt niže pravne snage određuje visinu naknade, dok Asanović ocjenjuje drugačije.
"Nižim aktima se ne može zaposlenim dati manje prava nego višim aktima, ali može se i nije zabranjeno dati više prava, a što je plus. U vezi i sa starim pravilom, sve je dozvoljeno što nije zabranjeno.. Tako da zaštitnica imovinsko pravnih odnosa po ovom pitanju, prema mom mišljenju, nije u pravu", kazao je advokat za Portal RTCG.
Ističe da je ovo vrlo značajno pitanje jer se na hiljade tužbi protiv države sprema i državi prijete milionski troškovi i naknade zbog toga.
"Ako je ovo jedini argument države protiv zahtjeva zaposlenih, to jest, preciznije državnih službenika za naknadu troškova pevoza za navedeni period onda državi prijete gubici spora i još veći gubici uvećani za ogromne advokatske i sudske troškove i troškove vještačenja. Po meni, samo za troškove postupka u pitanju su za državu gubici od više miliona eura", dodaje Asanović.
Predlozi zaposlenih radi naknade štete pred Agencijom za mirno rješavanje sporova ili Centrom za alternativno rješavanje sporova uslijedili su zbog toga što je Zakonom o radu propisano da potraživanja iz rada nastala od 23. avgusta 2008. do 2020. godine zastarijevaju 7. januara 2024.
Sindikat prosvjete nedavno je najavio da će pokrenuti kolektivni spor pred Agencijom za mirno rješavanje sporova zbog neisplaćenog prevoza u periodu od 2008. do 2015. godine.
Komentari