32 puta

Proces žvakanja, uz enzime prisutne u pljuvački, te samim mljevenjem hrane u ustima, olakšava njenu razgradnju na manje dijelove. Ovi manji dijelovi zatim prelaze kroz jednjak do želuca, gdje je proces razgradnje hrane na sastavne dijelove, uključujući makronutrijente (proteine, masti, ugljikohidrate), vitamine i minerale, već započet. Postoji mišljenje da bi svaki zalogaj trebalo žvakati 32 puta, teorija koju je predložio nutricionista Horas Flečer, sugerišući da ovakav način žvakanja može produžiti život. Daljnja istraživanja sugerišu optimalni broj žvakanja između 35 i 40 puta, piše 24sedam.rs.

Podržavajući Flečerovu ideju, studija iz 2011. godine naglašava da duže žvakanje može biti efikasna komponenta u strategiji mršavljenja. Iako direktno ne dovodi do gubitka težine, praksa produženog žvakanja može rezultirati bržim osjećajem sitosti, zahvaljujući kontinuiranoj komunikaciji između stomaka i mozga.

Osjećaj sitosti

Mozak signalizira kada je vrijeme za obrok i kada je dostignut osjećaj sitosti. Međutim, leptinu, hormonu zaduženom za signalizaciju sitosti mozgu, potrebno je oko 20 minuta da prenese informaciju od trenutka kada je stomak pun. To znači da možete nastaviti jesti iako je vaš stomak već pun, što može dovesti do prejedanja i povećanja unosa kalorija, a samim tim i do povećanja tjelesne mase. Sporo žvakanje može doprinijeti većem osjećaju sitosti i smanjenom unosu kalorija.

Važnost temeljnog žvakanja hrane se ne odnosi samo na prevenciju gušenja. Ono također olakšava razgradnju hrane, smanjuje rizik od plinova, nadutosti, probavnih smetnji, refluksa kiseline, lošeg varenja i žgaravice. Osim toga, pažljiv odnos prema hrani i duže žvakanje mogu doprinijeti većem osjećaju zadovoljstva obrokom, smanjujući potrebu za većom količinom hrane. Uključivanje drugih zdravih navika, kao što je izbjegavanje korištenja elektronskih uređaja tokom jela, također može pozitivno utjecati na vaše prehrambene navike.

Izvor:Avaz.ba