Hrvatsko Ministarstvo rada i penzijskog sastava predlaže sicanje prava na starosnu penziju sa 41 godinom penzijskog staža i 60 godina života, i produženje dobne granice sa 65 na 67 godina starosti nakon 2030. godine. 

Prijedlogom zakona o penzijskom osiguranju hrvatsko Ministarstvo mijenja i postojeću bonifikaciju, zavisno od penzijskog staža, zbog kasnijeg odlaska u penziju, na način da se podstiče duži rad. 

Takođe, omogućava se korištenje starosne mirovine uz rad s nepunim radnim vremenom, izvijestio je glasnogovornik Ministarstva Krunoslav Vidić. 

Što se tiče prijevremene starosne penzije, predlaže se blaža, odnosno stroža penalizacija, zavisno od dužine radnog staža. 

U toku je izjednačavanje muškaraca i žena u prelaznom razdoblju, uz produženje dobne granice do kraja 2029. godine, a od 2030. godine predviđa se podizanje dobne granice sa 60 na 62 godine života.

Predloženim zakonom uvodi se novi institut sticanja prava na prijevremenu starosnu penziju zbog stečaja, uz uslov statusa nezaposlene osobe u trajanju od dvije godine i uslov dobi za prijevremeno penzionisanje. 

Redefinisanje ocjene radne sposobnosti 

Redefinisat će se ocjena radne sposobnosti - uvođenje invalidske penzije zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz određivanje poslova koje osiguranik može raditi, i privremene invalidske penzije za osiguranike koji su i nakon završene rehabilitacije nezaposleni duže od pet godina, uz uslov 58 godina života. 

U cilju sprječavanja zlouporaba uvode se redovnii (svake tri godine) i vanredni kontrolni pregledi. 

Institut profesionalne rehabilitacije unaprijediti će se u cilju povratka u svijet rada. 

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaće osiguranik na temelju smanjene radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost, prije navršene 53. godine života, kao i na rehabilitaciju za rad na drugom poslu za koji se traži isti nivo obrazovanja ili viša. 

Profesionalnu rehabilitaciju osigurava Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 

Djeca invalidi 

Djeca - osobe s invaliditetom, koje se osposobe i rade prema preostaloj radnoj sposobnosti, često nisu u mogućnosti ostvariti vlastitu penziju, a zbog rada, odnosno obavljanja djelatnosti, ne mogu kontinuirano primati porodičnu penziju. 

Stoga se omogućuje da ta djeca imaju pravo na porodičnu penziju nakon smrti roditelja, neovisno od činjenica uzdržavanja, stoji u Nacrtu prijedloga zakona o penzijskom osiguranju. 

Za vrijeme trajanja radnog odnosa ili obavljanja djelatnosti isplata porodične penzije im se obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja se ponovo uspostavlja. 

Takođe, propisuje se da niti dijete koje je pravo na porodičnu penziju steklo po osnovi potpunog gubitka radne sposobnosti, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost, ne gubi pravo na porodičnu penziju, ali se i u tom slučaju za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti, isplata penzije obustavlja. 

U slučaju kada dijete odradi radni vijek i stekne uslove za svoju penziju omogućen je izbor između porodičnr i sopstvene penzije. 

Uvodi se 'minimalna penzija' 

'Minimalna penzija' zamijeniće pojam 'najniže penzije', a biće približno tri posto veća od najniže penzije, čime se jača njen socijalno-zaštitni karakter u sastavu penzija generacijske solidarnosti. 

U odnosu na osnovnu penziju redefinisat će se formula za njeno određivanje, tako da će više zavisiti od visini plata osiguranika. 

Nadalje, razdvojit će se penzije određene prema posebnim propisima na dio penzije ostvarene prema posebnom propisu i na dio penzije ostvarene na temelju staža pokrivenog doprinosima. 

Uvodi se nova formula usklađivanja koja je povoljnija od dosadašnje, a prema promjenjivom modelu (70:30, 50:50, 30:70), zavisno od toga šta je povoljnije. 

Penzije ostvarene prema posebnim propisima usklađivale bi se ako je porast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja veći od 2 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine. 

Penzije će se isplaćivati putem banaka (rok za dostavu tekućeg računa je šest mjeseci od stupanja zakona na snagu), a samo izuzetci putem pošte, pod uslovom da korisnik sam snosi troškove isplate, s time da je predviđen izuzetak za određene korisnike. 

Uvodi se veća kontrola nad korištenjem prava iz penzijskog osiguranja. Korisniku penzije koji na zahtjev Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje (HZMO) u ostavljenom roku ne dostavi ispravu ili podatak potreban prema posebnim propisima za isplatu tih primanja, isplata primanja će se obustaviti.

(AlJazeera)