Hrvatska bi trebala razmotriti kupovinu gotovo 50 posto udjela koje mađarska naftna i plinska kompanija MOL ima u Ini, kako bi spriječila nanošenje štete bilateralnim odnosima, izjavio je u petak mađarski premijer Viktor Orban. 

"Izvanredan kvalitet odnosa Mađarske i Hrvatske vrlo je vrijedan. Toliko vrijedan da ne smije biti uništen pitanjem neke kompanije ili pitanjem nekog poslovanja", rekao je on.

NE PRIHVATAJU HRVATSKI JEZIK 

Mađarsko Ministarstvo pravosuđa primilo je europski uhidbeni nalog za predsjednika uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem, ali on nije sastavljen u ispravnom obliku.

Portparol ovog ministarstva Ana Isola kazala je da je nalog napisan na hrvatskom jeziku, a službeno prihvaćeni jezici su mađarski, engleski, njemački i francuski.

Dodala je, međutim, kako očekuje da uskoro stigne ispravna verzija. 

"Stoga predlažemo da hrvatska strana razmotri preuzimanje tih dionica u državne ruke, i da omogući da se ovo pitanje riješi na prihvatljiv način", kazao je Orban.

On smatra da sukob Ine i MOL-a, zbog kojeg je mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi otkazao učešće na Croatia Forumu u Dubrovniku, isključivo treba gledati kao poslovni konflikt. 

"Mi ćemo prihvatiti ako oni u Hrvatskoj žele nastaviti određene aktivnosti pod pokroviteljstvom države i preuzeti određenu imovinu u državne ruke, kao što smo mi ranije učinili sa skladištima plina, ali to se mora napraviti na civilizovan način, bez hapšenja ikoga ili bez podizanja upitnih optužbi", kazao je Orban. 

Zategnuti odnosi 

Janos Matronyi, ministar vanjskih poslova Mađarske kazao je za Al Jazeeru: "Sukob nije između dvije države nego akcionara Ine. Ako se ne mogu dogovoriti, najpametnije je prodati akcije da to ne bi remetilo odnose. Večeras se srećem sa Pusić. Pričaćemo i o toj temi." 

Odnosi Mađarske i Hrvatske su zategnuti, pošto je protiv protiv predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija raspisana crvena Interpolova međunarodna potjernica i europski uhidbeni nalog. 

Hrvatsko pravosuđe sumnjiči Hernadija da je sa deset miliona eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, kako bi upravljačka prava hrvatske kompanije Ine prepustio MOL-u, a zbog čega je Sanader prošle godine prvostepenom presudom osuđen na deset godina zatvora. 

Mađarska Vlada je od MOL-a potom tražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica, i najavila ispitivanje mogućnosti poduzimanja koraka po građanskom i krivičnom pravu u vezi s optužbama protiv Mađarske i MOL-a u slučaju MOL-Ina. 

MOL je saopštio da raspisivanjem Interpolove potjernice i europskog uhidbenog naloga za predsjednika uprave MOL-a hrvatske vlasti krše zakon Evropske unije, pa je najavio da će se protiv tih zahtjeva boriti svim zakonitim sredstvima. 

MOL je, takođe, objavio da će se, odluči li se prodati svoj udio u Ini, konsultovati s hrvatskom Vladom kao potencijalnim kupcem, iako u toj kompaniji smatraju da je Zagreb izgubio pravo precekupovine zbog kršenja ugovora iz 2009. godine. 

Mogućnost dogovora 

Hrvatski premijer Zoran Milanović je u četvrtak izjavio kako nije sretan zbog svega što se događa u slučaju Ina-MOL, pa je pozvao ministre da se suzdrže od komentara, jer je u toku postupak protiv Hernadija, na šta Vlada ne može uticati. 

Naglasio je kako i MOL i Vlada imaju određene ugovorne obaveze jedni prema drugima i zatražio da se zbog toga "važi svaka riječ". 

"Ne shvatam to kao ratno stanje, tako nećemo komunicirati. Mađarsku Vladu mogu donekle razumjeti, dakle bez komentara vas molim", rekao je premijer Hrvatske. 

"Sve što mogu reći nakon odluke mađarske Vlade jest da su pregovori dobro krenuli, da smo dogovorili strateške interese i stoga sam malo iznenađen i začuđen reakcijom mađarske Vlade", kazao je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u četvrtak. 

Mađarski ministar vanjskih poslova Janos Matronyi poručio je u četvrtak kako "mađarska strana više ne može skrivati svoje mišljenje, ali to ne isključuje mogućnost dogovora". 

Međunarodne pravosudne vlasti 

Šef mađarske diplomatije je kazao kako potez mađarske Vlade "nije drastičan" i da dolazi u vrijeme kada "stižu signali kako saradnja u srednjoj Evropi i jačanje ekonomskih veza nisu visoko na dnevnom redu u Hrvatskoj". 

"Ako hrvatska Vlada sada misli da je prodaja dionica kompanije Ina MOL-u bila loša odluka, bolje je prodati udio MOL-a", rekao je i dodao kako je "energetska saradnja Hrvatskoj možda manje važna nego što smo mislili". 

O svemu se izjasnila i portparolka evropskog komesara za pravosuđe Mine Andreeve, koja je rekla da je izdavanje europskog uhidbenog naloga za Hernadija isključivo pravna stvar, na koju se ne može politički uticati. 

"O svakom slučaju odlučuju međunarodne pravosudne vlasti", kazala je Andreeva, dodajući da Evropska komisija ne može zauzimati stav prema mogućem ishodu slučaja Hernadija. 

Hrvatska je nezadovoljna nivoom mađarskih ulaganja u Inu, u kojoj MOL ima 49,1 posto, a hrvatska Vlada 44,8 posto udjela. 

S druge strane, Mađari su Hrvatskoj zaprijetili tužbom, jer je trebala, a nikad nije preuzela plinski biznis u Ini, koji joj donosi velike gubitke.

(AlJazeera)